Dva dana nakon što sam na internetu objavio oglas o prodaji umjetničke slike, na WhatsAppu mi se javila osoba zainteresirana za kupnju s hrvatskog broja i na hrvatskom jeziku. Ljubazno je postavila nekoliko pitanja o slici te zahvalila uz napomenu da će se javiti kad razmisli. Javio se sutradan tražeći da snimim više fotografija i video slike i da mu to pošaljem na WhatsApp. Idućeg dana "gospodin" se opet javio poručujući da slika izgleda u redu i da pristaje kupiti je za traženu cijenu.
Upozorenje na Njuškalu
No tada je poslao link na hpexpress uslugu, čiji kurir, navodno, dolazi po sliku, a kad potpišem slanje, automatski prebacuje novac na moj račun. Potrebno je samo najprije upisati svoj broj računa i podatke s kartice. I doista, klikom na poslani link otvorila se stranica hpexpressa – sve je na njoj kao na pravoj, ali provjerom adrese moglo se vidjeti da je domena daleko od hpexpressa. Izradili su lažnu stranicu. Nakon što sam pitao o čemu se radi, "gospodin" je izbrisao broj, blokirao me i otišao s WhatsAppa.
Bio je to pokušaj internetske prijevare koja je posljednjih mjeseci poprimila velike razmjere, a koja rezultira uzimanjem novca s tuđeg računa. Na desetke prodavatelja preko oglasnika prevareno je jer nesmotreno čine ono što se nikada ne smije – upisuju svoj broj kartice i ostale podatke na linku ili aplikaciji koje im "kupci" predlože.
I na najpoznatijem hrvatskom oglasniku stoga sada piše: "NE DAJ SE UPECATI! Koristi samo Njuškalove poruke u komunikaciji s kupcima i prodavateljima. Ne klikaj na sumnjive linkove i ne pristaj na preusmjeravanje razgovora na druge servise – e-mail, SMS, WhatsApp i slično."
No nije to jedini oblik internetske prevare. Zovu s raznih brojeva, Cipar, Alžir, Irska, jer imaju mogućnost renderiranja brojeva, a u biti zovu tko zna odakle i predlažu vam ulaganja u razne fondove. Ili se pak predstavljaju kao Microsoftovi inženjeri, kao što se nedavno dogodilo u Osijeku. Tada je nepoznati počinitelj s inozemnog broja nazvao 53-godišnjaka iz Osijeka te se predstavio kao djelatnik Microsofta. U daljnjem razgovoru 53-godišnjaku je rečeno da je hakiran te da na svoje računalo instalira aplikaciju i unese svoje podatke i podatke bankovne kartice. Nakon unesenih podataka s računa mu je ''skinuto" 205.000 kuna.
U svim ovim slučajevima prevarantima je cilj dokopati se ili novca koje onda prevareni sami prebace na račun internetskih lopova ili podataka s bankovnih kartica koje im, nakon što ih se upiše na nekoj stranici ili aplikaciji koju su prevaranti napravili, postaju dostupne pa tako mogu sav novac s kartice prebaciti na svoj račun.
A već je mnogo Hrvata, nažalost, na vlastitoj koži osjetilo i prijevaru koja uključuje kratko pozivanje osoba kako bi im ostala informacija o propuštenom pozivu na koji onda korisnici mogu uzvratiti poziv, što rezultira visokim troškovima (pozivanje međunarodnih ili satelitskih brojeva).
Kako doznajemo, prevaranti su uglavnom s područja Afrike i istoka Europe te je očito riječ o organiziranim skupinama. Rijetko kad ih se uhvati, no katkada se i dozna identitet internetskih prevaranata.
Tako je sisačko-moslavačka policija nedavno prijavila trojicu državljana Cipra i po jednog državljanina Ukrajine i Bugarske zbog sumnje da su putem interneta prevarili 70-godišnjaka iz Petrinje koji je uvjeren da ulaže u investicijski fond ostao bez više stotina tisuća kuna. Petrinjac je registrirao svoje osobne podatke i kreirao virtualni račun na internetskoj stranici koja je predstavljena kao legalni investicijski fond. Potom je u više navrata na navedeni račun uplatio više stotina tisuća kuna, a kada je pokušao povratiti dio sredstava, to mu nije uspjelo te je shvatio da je prevaren i ostao je bez novca koji će, realno, teško dobiti natrag.
Kako su ovakve prijevare sve češće, iz policije su još jednom poslali apel građanima da budu oprezni prilikom prodaje, odnosno kupnje na internetu te da ne dijele osobne i financijske podatke s nepoznatim osobama.
Apel policije
– Apeliramo na građane da budu oprezni prilikom prodaje, kupnje i plaćanja na internetu, da zaštite i ne ustupaju svoje podatke i podatke svojih kartica. Prijevarne taktike kibernetičkih kriminalaca sve su inovativnije. Online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke. Kad prodajete, nigdje ne upisujte CVC/CVV broj s poleđine svoje debitne ili kreditne kartice. Za uplatu na tekući račun dovoljno je upisati samo IBAN – ističu iz policije zlatno pravilo izbjegavanja gubitka novca u ovakvim prijevarama.
Imao sam isti pokušaj preko Njuškala prije pola godine gdje je lih hrio nešto kupit i onda ista priča sa HP Expresom. Ako se želiš dodatno osigurat, treba otvorit žiro račun i sve transakcije obavljat preko njega. Naime taj račun ne može u minus i kada se nešto kupuje, prebaci se sa tekućeg računa malo više od potrebnog na žiro račun i tako plati. I ako dože do provale računa, lopov može uzet samo onoliko koliko je na računu, a ne i dozvoljeni minus.