Hrvati u ilegalnim kladionicama godišnje potroše tri milijarde kuna

Hrvati godišnje na klađenje potroše oko osam milijardi kuna, od čega tri milijarde kuna ode u ilegalne kladionice, procjenjuje Hrvatska udruga za igre na sreću (HUZIS). Novac se iz Hrvatske za ilegalno klađenje odlijeva preko interneta odnosno online klađenjem u stranim kladionicama koje nemaju dozvolu za priređivanje te igre kod nas. Tajnica HUZIS-a Matea Mateković kaže da su druge europske zemlje riješile problem ilegalnog klađenja blokiranjem IP adresa i/ili novčanih transakcija nezakonitih priređivača igara na sreću. To su učinile primjerice Danska i Francuska, ali i druge zemlje – Bugarska, Slovenija, Mađarska, Rumunjska... Stoga se HUZIS zalaže da isto to učini i Hrvatska.

Uplate drastično pale

Mateković kaže da se novac iz Hrvatske u ilegalne kladionice počeo slijevati 2015. kad su povećane stope poreza, čime su najviše pogođeni igrači koji igraju za manje dobitke, do 750 kuna. Ukupni prihodi od klađenja su, kaže, te godine drastično pali. Tako su 2014. ukupne uplate u igre klađenja u Hrvatskoj iznosile 5,7 milijardi kuna, a sljedeće godine pale su na 4,9 milijardi kuna. Od 2015. godine u RH su kladionice zatvorile više od 250 poslovnica i otpustile više od 600 ljudi. U Udruzi tvrde da su u Hrvatskoj vrlo visoki porezi na dobitke igrača, a koji u većini zemalja EU uopće ne postoje. U RH je tako porez na dobitke do 1333 eura 10 posto, na dobitke od 1333 do 3999 eura 15 posto, a na dobitke od 3999 do 66.651 euro plati se 20 posto poreza. Sretnici koji dobiju iznad 66.651 euro moraju platiti 30 posto poreza. Porez na dobitke pak ne plaća se primjerice u Belgiji, Austriji, Njemačkoj... Službene podatke za 2016. i 2017. u Udruzi još nemaju, no prema njihovim procjenama, uplate u legalne kladionice su oko pet milijardi kuna godišnje. Mateković ističe da je industrija klađenja u RH lani uplatila 750 milijuna kuna izravno iz prava priređivanja igara u državni proračun kroz godišnje koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, a još 300 milijuna kuna neizravno kroz ostala davanja – poreze i doprinose u odnosu na plaće radnika, PDV, poreze od zakupa..., što je ukupno više od milijardu kuna godišnje.

Nema efikasnog načina

– Prema projekcijama klađenja kod ilegalnih priređivača, otprilike isti iznos svake godine gubi državni proračun. To je i više nego dovoljno za osnivanje primjerice Fonda za inovativne terapije i cjelokupni sport te slične proračunske potrebe – kaže Mateković. Iz Porezne uprave nismo dobili odgovore na pitanje o blokiranju ilegalnih kladionica. No Udruzi su lani odgovorili da se prema važećim propisima i raspoloživim tehničkim mogućnostima može primjenjivati samo nadzor hrvatskih tvrtki koje omogućuju oglašavanje inozemnih igara na sreću te pokretanje prekršajnih postupka protiv njih. Porezna uprava navela je i da je Ministarstvo financija lani u lipnju uputilo dopis inozemnim priređivačima o sve učestalijoj pojavi priređivanja igre klađenja preko interneta stranih tvrtki koje nemaju u RH pravo priređivanja te igre te ih upozorilo da je to nezakonito. Nekoliko tih tvrtki, naveli su, odmah je onemogućilo klađenje igračima iz RH. U Poreznoj su naveli i da se s ilegalnim klađenjem suočavaju i ostale članice EU, ali da dosad nije pronađen jedinstven i dovoljno efikasan način rješavanja tog problema.