Hrvatska bez zastupnika na Sudu EU

Hrvatska je odbila sudjelovati u procesu na Sudu EU u Luksemburgu na kojem se raspravljalo je li kršila regulativu Unije u području azila jer je smatrala da je to – nepotrebno. Odluku o tome da Hrvatska neće intervenirati u postupak pred Sudom, čija odluka da su migranti nezakonito prelazili granicu Hrvatske što sada otvara put povratku neželjenih migranata iz cijele Europe – donijelo je u listopadu prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova u mandatu Vlahe Orepića, neslužbeno doznajemo.

Sistem “šalji dalje”

– U postupak o kojem je putem e-curiae, komunikacijskog sustava između Europskog suda i država članica, obaviještena 26. listopada 2016. RH se nije uključila jer u tom trenutku nadležno ministarstvo nije ocijenilo potrebnim njezino uključivanje u ovaj spor – kazali su nam iz Ministarstva vanjskih poslova ne navodeći o kojem je ministarstvu riječ.

Iz MUP-a jučer do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovore na pitanja zašto su ignorirali slučajeve na Sudu EU. Za razliku od Hrvatske, koju se ovaj postupak izravno ticao, ali je ignorirala slučaj, svoj su podnesak na spor podnijele vlade Mađarske, Francuske, Italije, Grčke, Velike Britanije i Švicarske te predstavnici Europske komisije.

Pravila Suda EU kažu da u postupak mogu intervenirati sve osobe koje dokažu svoj interes za rješavanje spora o kojem Opći sud odlučuje kao i države članice i institucije Unije. Svoj su podnesak podnijele i vlade Slovenije i Austrije, čiji su sudovi i zatražili od Suda EU da donese pravorijek u dva slučaja migranata iz Sirije i Afganistana.

Oni su stigli u Hrvatsku, ali ovdje nisu zatražili azil niti im je on nuđen, već su ih po sistemu “šalji dalje” premjestili u Sloveniju. Sirijac je azil zatražio u Sloveniji, dok su Afganistanci krenuli dalje i azil tražili u Austriji.

Obje države odbile su njihove zahtjeve i traže da ih se vrati u Hrvatsku. Prema regulativi Dublin III, koja uređuje pitanje azila, migrant mora u prvoj državi u koju stupi zatražiti azil i ta je država odgovorna za njega. Grčka je, zbog manjkavosti u humanitarnom tretmanu azilanata, isključena iz dublinske uredbe.

– Za generalno praćenje slučajeva nadležan je MVEP, dok je za praćenje svakoga pojedinog slučaja nadležno ministarstvo u čijem se djelokrugu slučaj nalazi. Hrvatsku pred EU po položaju u svim predmetima zastupa pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova zadužen za europsko pravo, uz mogućnost da Vlada u pojedinom slučaju imenuje drugog zastupnika – objašnjavaju nam iz MVEP-a kako se prati rad Suda EU.

Najviše zahtjeva iz Austrije

Premijer Andrej Plenković kazao je jučer da su od rujna 2015. do travnja 2016., u vrijeme velikog migrantskog i izbjegličkog vala, izvanredne okolnosti u praksi derogirale dublinske uredbe, na što su upozoravale brojne institucije i članice. – Presude Suda EU ne mijenjaju dosadašnju praksu ni proceduru postupanja Hrvatske prema izbjeglicama, koja će biti u skladu s nacionalnim propisima, pravnom stečevinom i međunarodnim pravom.

Ocjenjujemo da zbog protoka vremena od nezakonitog ulaska migranata na teritorij EU ne postoji bojazan da će presuda rezultirati vraćanjem znatnijeg broja osoba koje su od rujna do travnja prošle kroz teritorij Republike Hrvatske – kazao je premijer na sjednici Vlade.

Od ponedjeljka do jučer nismo iz MUP-a dobili konkretne podatke o broju zahtjeva za primanje migranata iz drugih država, kao ni broj vraćenih u Hrvatsku. Za usporedbu, lani je Hrvatska zaprimila čak 3493 zahtjeva za ponovni prihvat migranata koji su preko naše zemlje stigli na zapad. Riječ je o ljudima kojima nisu odobreni azili u zemljama u kojima su ih tražili. Najviše je zahtjeva za ponovni prihvat stiglo iz Austrije, njih 1782.