Hrvatska bi mogla plaćati 50.000 eura penala – dnevno

Sukladno direktivi EK o energetskoj učinkovitosti RH od 1. siječnja 2014. svake godine mora energetski obnoviti po tri posto zgrada u državnom vlasništvu, što znači da bi ih do 2020. trebala obnoviti 20 posto. Zato je 2012. počela provedba programa energetske obnove javnih zgrada po modelu ESCO pa je u Varaždinskoj županiji obnovljeno šest objekata. Pritom je obnova za državu besplatna; izvođač radova ujedno je i investitor koji se naplaćuje iz naknade, odnosno razlike ušteđene na potrošnji energije.

Na popisu 11.000

Prema analizama, potencijal investicija u energetsku obnovu zgrada javnog sektora je oko 30 milijardi kuna. Ukupni trošak energije i vode je pet milijardi kuna godišnje, moguće uštede tri milijarde, a potencijal programa je oko 140 milijardi kuna BDP-a. On bi mogao oživjeti građevinski sektor jer država i lokalna samouprava imaju u svom vlasništvu oko 11.000 zgrada.

Za potrebe programa u 2012. raspisan je niz javnih natječaja, a Vlada je lani donijela program energetske obnove za 2014. i 2015., čiji je cilj obnova po 100 objekata godišnje, a vrijednost 400 milijuna kuna. No program neće biti realiziran jer je iz nepoznatih razloga zakočen. Vidi se to iz primjera osam dovršenih natječaja, mahom za zgrade kojima se koriste MUP i Ministarstvo socijalne politike i mladih (MSPM), a na svima je odabran isti izvođač, Reflex Zagreb. No nakon što je potpisao ugovor s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), ispostavilo se da ministarstva ne žele supotpisati ugovore. Cijena toga mogla bi biti golema. Izvođač sada ima pravo tražiti naknadu višemilijunske štete, a ako se do 1. siječnja 2016. ne obnovi šest posto državnih zgrada, RH će plaćati visoke kazne. Slovenci već sada svaki dan plaćaju 25.000 eura penala, a upućeni smatraju da bi RH mogla plaćati oko 50.000 eura dnevno, što je više od 18 milijuna eura godišnje.

Vrlo neodgovorno

Zanimljivo je da se i dalje objavljuju novi natječaji.

– APN je objavio 15 natječaja za 22 zgrade ukupne procijenjene vrijednosti nabave 60 milijuna kuna. Tri su natječaja poništena, a šest ih je u tijeku. Za još šest natječaja donesena je odluka o odabiru. Od toga su za njih četiri, ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna (za MUP i MSPM), ugovori dostavljeni na potpisivanje tim ministarstvima – rečeno nam je u APN-u. Iz MSPM-a nismo dobili odgovor zašto blokiraju program, a u MUP-u nećkanje objašnjavaju time što “nisu sudjelovali u izradi natječajne dokumentacije ni u postupku javne nabave” pa su zatražili nadzor Ministarstva gospodarstva i tumačenje Ministarstva financija.

– Vrlo je neodgovorno što je zapeo tako dobar program koji svima donosi korist – kaže Ana Pavičić Kaselj (na slici), bivša pomoćnica ministra graditeljstva koja je 2012. pokrenula program energetske obnove javnih zgrada.