Hrvatska bi do kraja ovog ljeta trebala napokon dobiti Strategiju prometnog razvitka čime bi zadovoljila jedan od uvjeta za korištenje fondova EU.
Udovoljit će se uvjetima
Europski povjerenik za regionalni razvoj EU Johannes Hahn u intervju Večernjem listu, naime, naveo je kao jedan od hrvatskih nedostataka upravo nepostojanje strateškog planiranja, odnosno nepostojanje prometne strategije. Tako je naveo da u novoj financijskoj perspektivi i investicija poput pelješkog mosta, koju Hrvatska planira kandidirati za financiranje iz fondova EU, mora biti dio te prometne strategije. S obzirom na to da će se o tom mostu u Europskoj komisiji odlučivati na jesen, nakon što se oformi novi saziv EK poslije ovotjednih izbora za Europski parlament, Hrvatska će, ako se ostvari plan da strategija dotad bude usvojena, udovoljiti uvjetima o kojima govori Hahn. Inače, u Vladinim krugovima njegov istup tumače kao pomaganje svojim konzervativcima u kampanji za europske izbore.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture posao izrade Strategije prometnog razvitka, prvog takvog dokumenta nakon 1999. godine, kad je donesena zadnja Strategija razvitka prometa, povjerilo je nakon provedenog javnog natječaja u veljači 2013. španjolsko-mađarskom konzorciju Idom Ingeneria i OTP-Hungaro projekt, i to za 331.900 eura. Prije toga su izrađeni nacrti šest sektorskih prometnih strategija, a taj je posao dan tvrtki Grontmij za 190.320 eura.
Usto, prema podacima Ministarstva prometa, potpisan je i ugovor s tvrtkom Planet za izradu dokumenta “Potpora u pripremi strateške procjene utjecaja na okoliš za Strategiju prometnog razvoja RH“, i to za 96.051 eura.
Nacrt Strategije prometnog razvitka do 2030. godine trenutačno je u javnoj raspravi, a u Ministarstvu prometa planiraju završiti nacrt buduće strategije krajem srpnja ove godine. A onda će strategiju poslati Vladi na usvajanje.
Već najavljene loše ocjene
Iako će prometna strategija biti uskoro gotova, i na vrijeme što se tiče pelješkog mosta, za koji je sad u tijeku postupak izrade studije isplativosti, nacrt te strategije izazvao je u domaćim stručnim krugovima dosta negodovanja.
Kao što smo nedavno pisali, prometni stručnjaci koji su dobili nacrt strategije na recenziju nezadovoljni su sadržajem tog dokumenta, a najviše španjolsko-mađarskim konzultantima zamjeraju nedostatak konkretnih podataka pa je stoga analiza trenutnog stanja prometa opisna, a prognoze prometa do 2030. godine uopće nema. Stoga su nam neki naši sugovornici rekli da je bačen novac za izradu takve strategije i da će joj dati loše ocjene.
Hrvatska je već morala imati prometnu strategiju..na čelu s ovom Vladom neće je imati nikada..