Pad cijena na kvartalnoj razini dogodio se u 15 država, a najveći je minus bio u Danskoj od 6,5 posto te Njemačkoj od 5 posto. S druge strane nalazi se Hrvatska kao rekorder i predvodnik rasta na kvartalnoj razini od 4,7 posto. Na godišnjoj su razini cijene hrvatskih nekretnina tijekom 2022 godine porasle 17,3 posto, što je također najviše od svih država članica Europske unije. Istovremeno, Europska središnja banka objavila je ozbiljno upozorenje da stanje na tržištu poslovnih nekretnina predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost financijskog sustava EU, a posebno su izdvojili investicijske nekretninske fondove koji drže više od trećine tržišta poslovnih prostora pojedinih država članica. Hrvatska nije spomenuta u izvještaju Europske središnje banke kao problem u tom segmentu tržišta nekretnina.
Više je različitih izvještaja o zbivanjima na tržištu nekretnina,a prema onom što ga je objavio Grad Zagreb lani je u glavnom gradu smanjen broj prodanih nekretnina za oko 5 posto, ali im je cijena porasla 18 posto. Državni zavod za statistiku pak navodi da su na godišnjoj razini novi stanovi poskupili 17,5 posto, a stari 14,5 posto. Porezna uprava je pak u odgovori na naše pitanje odgovorila da su lani evidentirali 72 tisuće prodanih nekretnina, što uključuje stanove, kuće, garaže, kuće za odmor i sve druge stambene nekretnine. Najviše je takvih ugovora prijavljeno u Zagrebu, oko 15 tisuća, zatim u Primorsko-goranskoj županiji oko 7 tisuća te Istarskoj županiji 6,8 tisuća.
Stranci su lani kupili 9505 stambenih nekretnina. Kupci dolaze iz 52 različite države, a prednjače Nijemci (2510), Slovenci (2325), Austrijanci (991), Česi (624), Slovaci (507), građani BiH (457) te Mađari (350).
Video: HZZO čisti evidenciju
Završava pranje novca