Hrvatska ispunila sve kriterije za preuzimanje eura, postat će 20. članica eurozone

Hrvatska se nalazi unutar referentnih vrijednosti koje omogućuju ulazak u eurozonu, objavila je danas Europska središnja banka u najnovijem izvještaju o konvergenciji. Takav zaključak je, zapravo, zeleno svjetlo  za  završnu političku odluku prema kojoj
će Hrvatska postati dvadeseta država članica eurozone.

Da bi mogle uvesti euro, države članice EU-a moraju ispuniti konvergencijske kriterije vezane uz inflaciju, deficit, javni dug, kamatne stope i tečaj. Riječ je o gospodarskim i pravnim uvjetima dogovorenim 1992. u Ugovoru iz Maastrichta, koji su također poznati kao „kriteriji iz Maastrichta”.

Konačnu odluku o pristupanju Hrvatske europodručju donosi Vijeće EU-a i ona se očekuje u srpnju mjesecu. Odluka se temelji na prijedlogu Europske komisije, a donosi se nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te nakon što Europsko vijeće održi raspravu o prijedlogu.

Izvještaji o konvergenciji objavljuju se  svake dvije godine i u njima Europska središnja banka analizira stanje u državama članicama EU koje nisu uvele euro, neovisno o tome jesu li one iskazale namjeru da preuzmu euro ili nisu.  Takvu odluku trenutno su donijele Hrvatska i Bugarska, s tim što je Bugarska izabrala sporiji tempo. 

Kad smo mi u pitanju, najviše dilema bilo je vezano uz inflaciju, ali Europska središnja banka ističe da su Hrvatska i  Švedsku jedine dvije promatrane zemlje, od njih sedam, koje su zadovoljile i taj kriterij.  Prihvatljiva stopa inflacije računa se prema kretanju cijena u tri zemlje članice eurozone s najnižim rastom cijena, no  ECB je u ovom izvještaju  izuzeo Maltu i Portugal, dvije zemlje sa najnižom inflacijom, (2,1 i 2,6 posto)  kao netipične,  te se referentna vrijednost računala na  osnovu inflacije u Francuskoj (3,2 posto), Finskoj (3,3 posto) i Grčkoj (3,6 posto).

Zemlja kandidat za ulazak u eurozonu smije imati 1,5 postotni bod veću razinu cijena od tri zemlje s najnižom inflacijom. Referentna vrijednost je tako zastala na 4,9 posto, a prosječna stopa hrvatske inflacije od svibnja 2021. godine do travnja 2022 godine bila je 4,7 posto. U Švedskoj je ta stopa bila 3,7 dok su sve druge zemlje bile izvan referentne vrijednosti. No, Hrvatskoj je to, zasad, jedinoj bilo važno  zbog namjere zemlje da 1. siječnja 2023 godine uvede euro.  Hrvatski javni dug od 79,8 posto BDP također je iznad poželjnih 60 posto iz Maastrichta, no kod javnog duga je bitno i da se on dovoljno snažno smanjuje, što se u Hrvatskoj dogodilo, da bi se donio zaključak da je zemlja zadovoljila sve konvergencijske kriterije.

Dvojno iskazivanje cijena

Dvojno iskazivanje cijena bit će prva konkretnija promjena vezana uz preuzimanje eura. Razdoblje dvojnog iskazivanja će započeti prvog ponedjeljka u rujnu, točnije 5. rujna, te će trajati cijelu 2023 godinu. Prva dva tjedna siječnja 2023. godine obje će valute biti ravnopravno sredstvo plaćanja, s tim što će se ostatak vraćati u eurima, no nakon sredine siječnja sva će plaćanja biti u eurima.

Za one koji gotovinu čuvaju kod kuće i te će je i dalje držati podalje od banaka, a  radi se o golemoj svoti od 35 milijardi kuna, neće postojati krajnji rok za zamjenu novčanica kune jer će se one u bilo kojem trenutku u budućnosti moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci. Zamjena kovanica kune za euro ograničena je na tri godine. 

Zamjena novca

Naravno, zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura prema fiksnom tečaju konverzije bit će moguća tokom cijele 2023. godine u poslovnicama svih banaka, Fine, Hrvatske pošte i , dakako, Hrvatske narodne banke.  Nitko od njih neće smjeti zaračunati naknadu za zamjenu, već će se ta transakcija provoditi besplatno.   

No, u bankama, Pošti ili Fini postojat će ograničenje količine novčanica i kovanica koje će se moći zamijeniti bez naknade. Nadležni navode da će se u slučaju da osoba odjednom mijenja više od 100 novčanica ili 100 kovanica kune u jednoj transakciji smjeti zaračunati naknada. Nakon isteka godine dana, zamjena će biti moguća samo u Hrvatskoj narodnoj banci, dakako, bez naknade. Fiksni tečaj konverzije Vijeće EU će objaviti u srpnju i to je tečaj po kojem će se preračunavati kunske vrijednosti u eurske. Fiksni tečaj konverzije sastojat će se od cijelog broja i ukupno pet decimala. Prilikom preračunavanja koristit će se svih pet decimala i tek potom će biti moguće zaokruživanje dobivenog iznosa na dvije decimale prema matematičkim pravilima odnosno:

• ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostat će nepromijenjena
• ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećat će se za jedan

Tečaj neće biti nepovoljniji od središnjeg pariteta koji je objavljen prilikom ulaska u Europski tečajni mehanizam, a on za jedan euro iznosi 7,53450 kuna. Zamjena gotovog novca kune prema fiksnom tečaju konverzije moguća je tek od datuma uvođenja eura, dakle od 1. siječnja 2023. godine, a ne prije. Prije toga moguće je gotov novac kune položiti na račune u bankama te će se s datumom uvođenja eura depozit u kuni automatski preračunati u depozit u euru prema fiksnom tečaju konverzije.

Od 1. siječnja  bankomati bi trebali biti spremni za podizanje eura. Moguće je da u prvom danu neće svi bankomati biti osposobljeni, no u kraćem roku podizanje eura trebalo bi biti moguće na svim bankomatima u Republici Hrvatskoj. Od datuma uvođenja eura bit će moguće isključivo podizanje eura na bankomatima. Uplata gotovog novca kune na bankomatima bit će moguća do datuma uvođenja eura. Nakon  toga na bankomatima će se  moći isključivo uplaćivati gotov novac eura. Inače, središnja će banka početi dostavljati novčanice eura u banke i druge institucije četiri mjeseca prije uvođenja eura, a kovanice tri mjeseca ranije. 

Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja svi iznosi gotovog novca koji će se uzimati s bankomata bit će na ekranu bankomata iskazani u kuni i euru. Na taj način će se građanima olakšati prelazak s kune na euro u svakodnevnim aktivnostima.

Prije datuma uvođenja eura građani će i dalje moći mijenjati kune za euro i obratno prema dosadašnjim praksama mjenjačnica i kupovnom odnosno prodajnom tečaju, a ne po fiksnom tečaju konverzije, tako da će građani koji se odluče zamijeniti kune za euro u mjenjačnicama imati dodatni trošak. Od datuma uvođenja eura neće biti moguća zamjena kune za euro u mjenjačnicama niti prema kupovnom odnosno prodajnom niti prema fiksnom tečaju konverzije. Međutim, u mjenjačnicama će se dalje moći mijenjati euro za neke druge strane valute, američki dolar, švicarski franak, britansku funtu i slično. 

Slično kao i trgovci i banke će u razdoblju dvojnog iskazivanja morati klijentima prikazati stanje računa u kuni i euru. Hrvatske kovanice eura, odnosno kovanice eura s hrvatskim motivima bit će jednako prihvaćene u svim državama članicama europodručja i izjednačene s ostalim kovanicama eura. 

Očekuje se da će iz prometa biti povučena najmanje jedna milijarda kovanica kuna (1,1 mlrda),  odnosno gotovo svaka treća od 2,8 milijardi kunskih kovanica, koliko ih je iskovano u četvrt stoljeća postojanja hrvatske kune.   HNB vjeruje da će građani vratiti i oko 500 milijuna komada papirnatih novčanica kuna. Koliko će papirnatih novčanica eura zamijeniti kunske novčanice iz sigurnosnih se razloga ne spominje. 

S novcem koji je na računu u banci bit će lakše. Depoziti u kuni koji su na bankovnom računu automatski će se na datum uvođenja eura preračunati u depozite u euru, bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno zakonskim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Svi iznosi u kuni na računima preračunat će se u iznose u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, bez naknade i uz zadržavanje postojećeg IBAN broja računa. U slučaju da klijent već ima postojeći tekući i/ili žiro račun i u kuni i u euru otvoren u banci, klijent će u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura bez naknade i troškova na vlastiti zahtjev moći trajno ugasiti jedan od ta dva postojeća računa jer će nakon datuma uvođenja eura iznosi u kuni biti preračunati u iznose u euru i on će postati račun u euru.

Klijenti koji već imaju postojeće multivalutne račune neće imati značajnije promjene po tom računu osim automatskog preračunavanja iznosa u kuni u iznose u euru. Zakon o uvođenju eura kao službene valute nei dopušta da banka provodi bilo kakve promjene po multivalutnim računima bez suglasnosti klijenata ili sukladno važećim općim uvjetima poslovanja.

Kako će se preračunavati krediti?

Krediti u kuni preračunat će se u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije bez naknade za dužnike. Kod kredita s fiksnom kamatnom stopom ona će ostati ista, tj. uvođenje eura ne utječe na fiksnu kamatnu stopu tijekom preostalog razdoblja otplate.

U slučaju kredita odobrenog s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), parametar će se morati modificirati na način da se financijski položaj dužnika ne smije pogoršati. To znači da će kamatna stopa ili ostati jednaka onoj koja bi se plaćala da nije došlo do promjene parametra ili će se smanjiti i to na teret fiksne marže banaka. U svim sljedećim obračunskim razdobljima sve do konačne otplate kredita banka tako smanjenu fiksnu maržu ne smije povećavati.

Svi krediti u kuni koji su indeksirani uz neku drugu stranu valutu koja nije euro morat će proći proces reindeksaciju s pariteta kuna/druga valuta koja nije euro na paritet euro/druga valuta koja nije euro. Pritom, ako je kredit imao fiksnu kamatnu stopu, ona ostaje ista, a u slučaju promjenjive kamatne stope, promjena će ovisiti o tome koji je parametar korišten. U slučaju da se parametar iz objektivnih razloga mora modificirati, modifikacija ne smije biti na štetu potrošača.

Banke će biti dužne poslati svojim klijentima dvije obavijesti vezano uz preračunavanje kunskih kredita. Općenitu obavijest koja će sadržavati najavu predstojećeg preračunavanja kredita, depozita kao i očekivani učinak uvođenja eura na sve proizvode i usluge koje klijent ima ugovorene s bankom, uključujući i poslovanje s transakcijskim računima i to najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura, te individualnu obavijest klijentima koji imaju kredite i depozite u kunama najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura i sadržavat će obavijest o konkretnim iznosima koji su predmet preračunavanja, modifikacije parametra, marže, visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan. Na isti način će se preračunavati i imovina u dionicama, drugim vrijednosnim papirima, mirovinska štednja, ali i porezne obveze te ostale obaveze po javnim davanjima.

Video: Češki mediji pozvali građane da ne ljetuju u Istri -  razlog je nevjerojatan!