Što nas još dijeli od uvođenja eura. Plenković: Bilo bi lakše da smo u eurozoni

Danas je u Zagrebu održana peta sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici HUP-a, guverner HNB-a Boris Vujčić, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva Darko Horvat te predstavnici sindikalnih središnjica.

Sjednicom je predsjedavao premijer Andrej Plenković koji se odmah na početku osvrnuo na kronologiju pristupanja Hrvatske eurozoni.

"Ulazak u eurozonu je naša politička i pravna obveza koju smo prihvatili prilikom pristupanja Europskoj uniji. Da bi se postalo članicom eurozone potrebno je ispuniti visoke kriterije i makroekonomske i fiskalne stabilnosti. Hrvatska je nakon izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog deficita 2017., a pogotovo nakon što je EK prošle godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi makroekonomske neravnoteže, iskoristila svoj mnogo bolji financijski položaj", kazao je Plenković na početku sjednice.

Hrvatskoj bi u trenutnoj situaciji bilo puno lakše da je članica eurozone, istaknuo je premijer. 

"Da je Hrvatska sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, imali bismo financiranje u kriznim situacijama putem ESM-a (European stability mechanism), koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura", rekao je premijer.

>> FOTO Zagreb: Peta sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura

Istaknuo je kako je ulazak u ERM II jedan od preduvjeta za ulazak u eurozonu, a što je jedan od naših najvažnijih ciljeva i mogućih povijesnih ostvarenja. 

"Još sam 2017. godine najavio da ćemo 2020. godine, kad budemo predsjedali Vijećem EU, službeno zatražiti članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II. Prošle godine smo u srpnju dobili potvrdu prihvaćanja našeg pisma namjere. Mi smo time prezeli potpuni paket obveza koje je prethodno bilo potrebno zadovoljiti i ispuniti, a sve s ciljem neometanog, ravnopravnog ulaska u eurozonu. Naš akcijski plan obuhvaćao je 6 područja politika, 19 mjera i 9 institucija te je cilj bio da sve te mjere i reforme ispunimo do kraja travnja ove godine. Danas, tjedan dana nakon tog roka mogu vas sa zadovoljstvom izvijestiti da smo svih 19 mjera u potpunosti proveli. Tu se, između ostalog, radi o 12 zakona, 6 pravilnika, tri objavljena natječaja za prodaju udjela i dionica...", kazao je premijer. 

Sljedeći korak je, naglašeno, slanje pisma obavijesti o provedbi ovih reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane Euroskupine, Europske središnje banke te Europske komisije. 

"Ako bismo sad zamislili da je kojim slučajem Hrvatska već članica Eurozone, onda bismo mogli kazati kako bi financiranje putem europskog stabilizacijskog mehanizma bilo dostupno. On omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 700 milijardi eura. Imali bismo montarne stimulanse europske središnje banke kako za državu tako i privatni sektor, ne bismo imali valutni rizik, mjenjački troškova bi nestali, kreditni rejting bi skočio za dvije razine. Hrvatska je u ovom trenutku jako eurizirana zemlja, a trenutno smo najmanja članica EU koja još uvijek koristi vlastitu valutu, taj podatak je indikativan", zaključio je Plenković.

Dodao je kako je otprilike potrebno tri godine biti unutar ERM2 sustava prije punopravnog članstva u eurozoni.

"Sjetimo se samo da su Slovenija i Cipar tamo bili tek dvije godine", izjavio je Plenković dodavši kako će Hrvatska uložiti napore da svoj ulazak u eurozonu završi što prije.