U organizaciji Večernjeg lista u Hotelu Esplanade održava se još jedna konferencija Hrvatska kakvu trebamo.
Nakon pozdravnog govora Dražena Klarića, glavnog urednika Večernjeg lista, uslijedit će stručna predavanja na kojima će se otvoriti važna pitanja vezana za digitalizaciju hrvatskog društva i gospodarstva.
– Večernji list s ovom konferencijom krenuo je prije tri godine sa željom da otvorimo raspravu o svim važnim temama u Hrvatskoj. Tema o kojoj danas govorimo, a to je digitalna budućnost ili digitalna sadašnjost, svima je nama od velikog interesa i velikog zanimanja. Teoretičari se slažu da je ovo vrijeme četvrte industrijske revolucije vrijeme koje najbrže prolazi, koje zahtijeva od svih nas transformaciju. Često se koristimo izrazom digitalna transformacija, a cilj svih transformacija jest učiniti proizvod, odnosno uslugu dostupnijima, bržima i boljima. U duhu toga moramo promatrati sve izazove koji stoje ispred nas. Biti digitalan ili biti digitalno transformiran nije isto. Digitalizacija sama po sebi jest unošenje novih aspekata kada je riječ o samoj tehnologiji. Digitalna transformacija pojam je koji označava promjenu svakodnevnog promišljanja i rada – rekao je Klarić u pozdravnom govoru.
– Sindikati će se bojati da digitalna transformacija znači da će roboti potpuno preuzeti posao radnika i da neće biti potrebe za ljudskim resursima. Međutim, sva istraživanja pokazuju da će u konačnici ljudski faktor biti dominantan, presudan i najvažniji. Od nas se očekuje da pokušamo razumjeti svijet u kojem živimo i pokušamo ući u taj vlak koji vozi jako brzo – dodao je.
– Ova konferencija mjesto je na kojem ćemo pokušati razgovarati iz svih aspekata, iz znanosti, državne uprave, poslodavaca. Da pokušamo pronaći rješenja koja će biti svima prihvatljiva. Na tom putu digitalne transformacije neće uspjeti svi, no šansu da uspiju imaju svi koji su spremni suočiti se, prilagoditi svoje poslovanje i djelovanje novom okviru – rekao je.
>> Konferenciju možete pratiti uživo ovdje:
Ivan Lukač održao je predavanje na temu ''Europska komisija – glavna uprava za promet'', a stručno predavanje održat će i Ivan Malenica, ministar uprave.
– Digitalna tranzicija nije nešto što nas tek čeka u dalekoj budućnosti, digitalna tranzicija zasigurno je proces u kojem se već duboko nalazimo. Važno je da na svim razinama iskoristimo sve prednosti koje pruža digitalizacija. Isto tako, moramo se odgovorno suočiti sa svim izazovima novih tehnologija i oblika poslovanja, novih regulatornih potreba te društvenim promjenama koje donosi digitalizacija – rekao je Ivan Lukač.
– Iz političkih prioriteta i projekata koje je Ursula von der Leyen već istaknula, jasno je da će digitalizacija biti jedan od ključnih čimbenika. Kada govorimo o realizaciji prioriteta poput europskog zelenog plana kojemu je cilj znatno smanjenje štetnih emisija u EU, stvaranje dugotrajno održivog europskog gospodarstva ili primjerice Europe spremne za digitalno doba, to podrazumijeva digitalizaciju europske industrije i osiguranje ravnomjernog digitalnog razvoja EU. Ti projekti i realizacije tih politika neće biti mogući bez korištenja najnaprednijih tehnologija, bez velikog ulaganja u istraživanje i razvoj i bez izgradnje suvremene digitalne infrastrukture – dodao je Lukač.
– Kada govorimo o razvoju prometa u EU, možemo istaknuti tri glavna cilja. To su mobilnost i povezanost kako građana tako i europskog gospodarstva, održivost prometnog sektora u EU te sigurnost u pogledu smanjenja smrtno stradalih u prometu, ali i sprečavanja kaznenih djela poput terorizma. Za postizanje svih tih ciljeva moramo se okrenuti digitalizaciji i sudjelovati u digitalnoj transformaciji kako bi imali šansu za postizanje tih prioriteta – kaže Lukač.
Govorio je i o zračnom prometu u Europskoj uniji.
– Kada govorimo o mobilnosti i povezanosti u Europskoj uniji neki od najvećih uspjeha biti su stvaranje transeuropske prometne mreže u EU, ali i stvaranje jedinstvenog zračnog tržišta. Iako su koristi za EU građane i gospodarstvo neupitni, činjenica je da se danas suočavamo s problemima koji potječu od sve manjeg kapaciteta u prometu i neadekvatne protočnosti prometa. Zračni promet suočava se s granicama postojećih kapaciteta. S postojećim kapacitetima do 2040. imat ćemo svake godine nedostatak kapaciteta za preko 160 milijuna putnika. Samo uporabom novih tehnologija, primjerice digitalnim i inteligentnim upravljanjem zračnim prometom moći ćemo smanjiti taj nedostatak – rekao je i dodao:
– Ako želimo postići ambiciozan cilj smanjenja stakleničkih emisija u EU za 50 posto do 2030. godine uporaba i razvoj alternativnih goriva ali i novih tehnologija koje će omogućiti učinkovitije korištenje postojećih resursa, postaju sasvim jasno neophodne.
Rekao je i kako je 2017. godine poginulo preko 25.000 građana na europskim cestama, što je poput grada veličine Koprivnice.
– EU zadala si je vrlo ambiciozan cilj smanjenja tog broja na nula do 2050. godine. S obzirom na trendove u posljednjih nekoliko godina, korištenjem postojećih rješenja sasvim je jasno kako bi imali šansu ostvariti taj ambiciozni cilj, moramo se okrenuti novim tehnologijama.
Osvrnuo se i na izazove digitalizacije prometa u Hrvatskoj.
– Hrvatska ima izvrsne predispozicije postati inovator novih tehnologija. Već sada postoje u Hrvatskoj primjeri najmodernijih željezničkih sustava za signalizaciju i rješenja za zeleni gradski prijevoz kao i razvoj i proizvodnja električnih automobila. Hrvatska se susreće s izazovima digitalizacije. Adekvatnost financiranja osnovne digitalne infrastrukture jedan je od glavnih izazova koji je potrebno riješiti kako bi se osigurala digitalizacija privatnog sektora. Potrebno je imati širokopojasni internet u idućim godinama i 5G mrežu. Nužno je optimalno iskoristiti javno privatna partnerstva. Treba osigurati adekvatnu stopu iskoristivosti EU fondova koji će poticati kombiniranje digitalnih i prometnih projekata – rekao je.
Nakon njega, predavanje je održao ministar uprave Ivan Malenica.
– Današnja javna uprava nastala je negdje u 17. i 18. stoljeću i ona je kao takva ostala sve do danas kada se susreće s jednim velikim izazovom, a to je digitalizacija. Vlada je za jedan od prioriteta stavila i digitalizaciju čitavoga društva, a ne samo javne uprave. Upravo je digitalizacija koja se zadnjih 20-ak godina pojavljuje u svijetu, kod nas zadnjih 10-ak godina jedan od velikih izazova javne uprave – kazao je ministar Malenica.
– Dva su smjera u kojima će ići digitalizacija javne uprave, jedan su građani, a drugi su tijela javne uprave. Cilj nam je da građani osjete, da im se omogući jedna brza i efikasna javna uprava da na brz i jeftin način mogu koristiti usluge – rekao je.
– Digitalizacija koju često u javnosti spominjemo je zaista jedan preduvjet za napredak društva. Ona predstavlja pokretač gospodarskog rasta Hrvatske, postoje određena istraživanja koja nam govore da će do 2025. godine ukupan iznos koji će doprinijeti digitalizaciji je 8,5 milijardi eura. Ciljevi digitalizacije komplementarni su s konceptom unapređenja javne uprave, a to je brza, učinkovita, efikasna i transparentna javna uprava – kazao je Malenica.
– Digitalizacija javne uprave je najbolji način kako ukinuti sve administrativne barijere s kojima se susreću građani, ali i poslovni korisnici, ideja ih je ukinuti, odnosno smanjiti na što manju mjeru – dodao je.
Ministar je predstavio sustav e-Novorođenče.
– U zadnjih mjesec dana smo uvidjeli da postoji određeni stupanj neinformiranosti građana, ali i stupanj zaziranja od nepoznatoga, tako da će i daljnje aktivnosti ići u smjeru informiranja građana i sustava e-građani – rekao je.
Na panel-diskusiji Digitalizacija poslovanja u Hrvatskoj sudjeluju Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Goran Težak, direktor Datalaba, Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK, Jure Sertić, direktor AKD-a i Marko Jurčević s FER-a.
Stručno predavanje potom će održati Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo.
Na kraju će se održati panel-diskusija Hrvatski građani kao e-građani i digitalizacija obitelji u Hrvatskoj na kojoj će sudjelovati Ivan Malenica, ministar uprave, Marica Dusper, član uprave Zagrebačkog holdinga, Hrvoje Buntak, izvršni direktor za CDU – APIS IT, Dražen Čović, predsjednik uprave Fine, Darko Parić, stručnjak za digitalizaciju (SDP).
Inovator novih tehnologija? Jedino što Hrvatska može biti je inovator u izmišljanju novih nameta i davanja, novih propisa i uhljebljivanja... Uz ovakve političare, ovakvu državnu i javnu službu, uz ovakve sindikate nema nam spasa. Kakve inovacije... Pa ne može se osmisliti neka reforma, a kada se nešto i pokuša, sindikati su tu s gomilom uhljeba iza sebe. Inovativnost se sastoji u tome kako i kome što više uzeti, te kako to uzimanje s medijima opravdati građanima...