Porezna reforma

Za veći rast plaća treba više rasteretiti gospodarstvo

Koprivinca: konferencija "Hrvatska kakvu trebamo"
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
1/27
06.09.2019.
u 20:54

Uz demografski, Hrvatska ima još jedan problem, a to je kvalitetna radna snaga, rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat. Istaknuto je i da nisu svi problemi rješivi u poreznom sustavu

Učinci prva tri kruga porezne reforme pokazuju dobre rezultate, no treba nastaviti s rasterećenjem gospodarstva kako bi se radnicima povećale plaće i zaustavilo iseljavanje. Jedan je to od zaključaka s izlaganja na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" na temu "Porezna reforma iz perspektive gospodarstva – godinu dana poslije", održanoj u Podravci, koja je i suorganizator.

Nastavak poreznih mjera

Prije godinu dana u toj je kompaniji održana prva konferencija o poreznoj reformi, a sad je bila prilika da se provjeri je li Ministarstvo financija poslušalo prijedloge iz realnog sektora.

– U ovoj godini, u kojoj obilježavamo 60 godina Večernjeg lista, odlučili smo zadatak koji pripada medijima, a to su kritika, kontrola i informiranje, podići na novu razinu, pokušati biti mjesto koje će okupljati misleću Hrvatsku i mjesto na kojem će raspravljati vlast, oporba, gospodarstvenici, poslodavci, sindikati... Želimo ponuditi nova rješenja. Naša zemlja bori se s mnogo problema, a jedan od njih je i demografija o kojoj Večernji list na konferencijama govori pune tri godine. I zato se nadam da će se osvijestiti kod svih da bez rješenja demografskog problema nema ni stabilnosti ni gospodarstva – istaknuo je uvodno Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista i dodao da je to prilika da gospodarstvenici, političari i stručnjaci ponovno otvore priču o poreznim rasterećenjima, ali i gospodarskoj klimi u Hrvatskoj.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je da Vlada želi postići demografsku revitalizaciju Hrvatske kako bi Hrvatska imala dovoljan broj radnika i kvalitetnu radnu snagu.

 

VIDEO Zdravko Marić na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo

– U posljednjih sedam godina prvi je put upisano čak 780 djece više nego prethodne godine. Lijep primjer imamo u Osijeku pa zahvaljujem i Večernjem listu koji je posvetio mnogo prostora toj temi, u strukovnoj školi popunjeni su svi razredi te se traži mjesto više. Razlog tome je što je Ministarstvo gospodarstva u ovoj školskoj godini odlučilo ponuditi stipendije koje su porasle s 9000 na 18.000 kuna. Svi poduzetnici koji su se usudili stvarati svoje radnike od upisa djeteta u srednju strukovnu školu imat će priliku za dobivanje naknade do 500.000 kuna u okviru od gotovo 300 milijuna kuna dobivenih iz strukturnih fondova EU – zaključio je ministar Horvat.

Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke, kazao je da su neke ideje koje su inicirane na prethodnoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" u Koprivnici i prihvaćene.

– Konferencija je omogućila jako dobar put komunikacije između Vlade i gospodarstva. U okviru tih inicijativa želimo postati konkurentniji – istaknuo je. Ministar financija i izaslanik predsjednika Vlade Zdravko Marić iznio je rezultate dosadašnja tri kruga i najavio četvrti krug poreznih mjera, uključujući rasterećenje plaća mladih osoba do 30 godina. Na snagu je ovih dana stupio izmijenjeni pravilnik o porezu na dohodak, podzakonski akt u ingerenciji ministra financija.

GALERIJA Konferencija Večernjeg lista: Porezna reforma iz perspektive gospodarstva

Koprivinca: konferencija "Hrvatska kakvu trebamo"
1/42

– Generalno, vidi se da je mjera prepoznata i već se prenosi na zaposlenike, da osjete povećanje prihoda i standarda. Ideja je da se završi cijeli set zakona i uputi na javno savjetovanje i dalje u proceduru – najavio je Marić. Stopa poreza na dohodak nominalno jest 24 posto, no efektivno ta je stopa poreza ispod deset posto kad se ukalkuliraju svi osobni odbici.

– Prema izdvajanju za doprinose u gornjoj smo polovici. Ipak je nešto učinjeno, dva su doprinosa ukinuta, za zapošljavanje i ozljede na radu, no jedan dio toga morali smo transferirati prema zdravstvenom doprinosu. Poreznim sustavom ne možemo riješiti sve naše probleme u gospodarstvu i društvu kao cjelini – kazao je ministar Marić koji je sa zanimanjem poslušao izlaganja člana uprave za financije Podravke Davora Doke i ekonomskog stručnjaka prof. dr. Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Automatizacija i robotizacija

Davor Doko upozorio je da negativni migracijski trendovi kao posljedicu imaju i gubitak klijenata koji cijene njihove brendove i kupuju njihove proizvode.

– Mislimo da je jedini način na koji se možemo boriti s tim trendovima povećanje plaća u Hrvatskoj. Ne prođe dan da se ne objavi da je neko veliko hrvatsko poduzeće povećalo plaće, ali isto smo tako svjesni da do bržeg i većeg povećanja plaća možemo doći jedino uz pomoć države – rekao je Doko. Predložio je smanjenje poreznog opterećenja dodjele dionica radnicima i uvođenje porezne olakšice za investiranje u opremu. Koristeći nove mjere, Podravka je u posljednjih godinu dana plaće radnicima podigla za 773 kune, odnosno za 12,3 posto. U primanja radnika će, poručio je, ulagati minimalno onoliko koliko država uloži u smanjenje poreznog opterećenja. Predložio je i porezne olakšice za investiranje u opremu. Jedan od odgovora na manjak radnika i povećanje konkurentnosti je automatizacija i robotizacija. Prof. dr. Šimović kazao je da Hrvatska ima iznadprosječno porezno opterećenje u odnosu na razvijenost i prvak je što se tiče oporezivanja potrošnje.

– Da bi nekome malo dao, nekome moraš uzeti. Daj Bože da nam porezna osnovica raste, onda su svi problemi lako rješivi – rekao je. No, nisu svi problemi rješivi u poreznom sustavu. – Nama je struktura javne potrošnje dosta nepovoljna, dominiraju rashodi za mirovine i zdravstvo. Produktivnost tih rashoda na dosta je niskoj razini. Tu u ovih 25-30 godina Hrvatska nikad ozbiljno nije zasukala rukave – naglasio je.

VIDEO Marin Pucar na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo o Fortenovi

Komentara 25

KO
korektor1619
22:10 06.09.2019.

Ova vlada na čelu sa Plenkovićem spasila je zemlju od bankrota, propasti, a levaši čine sve kako bi nastavili rušiti stabilnost države, jer za takvu gamad što gore za njih bolje.

OS
Ostaticovjek
09:16 07.09.2019.

Napokon se poceti boriti i suzbijati rad na crno!samo to i bit ce za sve

ST
stefj
21:31 06.09.2019.

Dajte malo realnosti. Gospodarski pokazatelji su pozitivni, ali u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji su loši, jako loši. Jedna Rumunjska nas je prestigla kada je pokrenula potrebne reforme u samo 4 godine, a sad nas sustiže i Bugarska... Osnovni problemi su isti već godinama: 1. državna i javna služba, 2. antipoduzetnička klima, 3, energetika, pa onda ostalo. Niti na jednom od tih problema se ne radi, naročito na prvom i najvećem... S energetikom sada nešto bolje stojimo, sada uvozimo nekih 20%, a ne više 40-50%, ali samo zato jer se padom industrijske proizvodnje i odlaskom ljudi drastično smanjila potrošnja... Troškovi poslovanja su porasli (ako se ne gledaju plaće), udio poreza u BDP-u konstantno raste, najviši je među tranzitnim zemljama, udio poreza u proizvodnji je u rangu Švedske, najviši u EU... Nije bez veze da nismo niti ušli na investicijsku listu, što nas investitori zaobilaze... Pa pogledajte samo Brexit, u sve zemlje EU-u se sele firme i radna mjesta, osim u Hrvatsku. Pa jedna Slovenija ima 5 puta, PUTA, veće investicije. To samo pokazuje da cijena radne snage ne igra presudnu ulogu, već lakoća poslovanja i stabilnost zakona... Što nas sada čeka? Opet pogodovanje državnoj i javnoj službi, stvaranje i kupovina novih interesnih skupina (npr. nacionalne mirovine). A budućnost?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije