U pet godina u svijetu je udvostručen broj industrijskih robota. Svjetski ekonomski forum i ovaj vikend podsjeća na snažan rast potražnje za robotima koji se zasad najviše koriste u Južnoj Koreji, Singapuru, Njemačkoj, Japanu i Danskoj. Zemlje srednje i istočne Europe također drže korak u automatizaciji i prebacivanju poslova na robote. Automobilskom industrijom krcata Slovačka već ima dva i pol robota na tisuću radnika te je na pola puta da sustigne europskog lidera u robotici Njemačku. Slovenija je također rame uz rame sa Slovačkom, dok se Hrvatska sporo probija i u tom svijetu.
Hrvatska kaska
Hrvatska gospodarska komora posljednji je put 2017. godine izbrojila 175 robota u hrvatskoj industriji i gospodarstvu, a njihovo je mišljenje da ih je već tada trebalo biti dvije tisuće. Moguće je da smo se od tada i mi trgnuli, no ne toliko da bi nas utjecajne međunarodne organizacije isticale kao dobar primjer zemlje i ekonomije koja drži korak s vremenom. Atlantic grupa Emila Tedeschija izvijestila je ovo ljeto da uvodi logističke robote za prijenos teškog tereta na paletama, kao dio pilot-projekta iza kojega stoji osječko-zagrebačka tvrtka Gideon Brothers. Osim Atlantica, interes za prepuštanje dijela logističkih poslova robotu pokazali su još Orbico te Tokić.
Razlog za hrvatsko kaskanje za automatizacijom jednim dijelom može biti i u tome što nemamo automobilske industrije, gdje je angažirana trećina svih robota u svijetu. No, hrvatski guverner Boris Vujčić, koji često ponavlja da se problemi s nedostatkom radne snage mogu prevladati i korištenjem robota, ističe da svijet ulazi u treću eru automatizacije, u kojoj će mašine preuzimati pametne poslove i konkurirati ljudskom radu u relevantnim mislećim poslovima. Ta će tranzicija ipak potrajati dok god je ljudski rad jeftiniji od robota.
– Već i sada određene poslove mašine mogu raditi bolje od ljudi – ističe Vujčić koji očekuje da će se naročitom brzinom automatizirati poslovi prometa, građevinske industrije, prodaje i prevođenja.
Nove tehnologije istovremeno stvaraju i nova zanimanja, koja, međutim, nisu radno intenzivna. Oni koji gube, a to su najčešće radnici iz srednjeg platnog razreda, trpe tako što su gurnuti prema povremenim slabo plaćenim poslovima, širi se rad na daljinu i u virtualnim timovima, a pada i pregovaračka moć sindikata, što sve smanjuje prava radnika.
Vujčić ne isključuje mogućnost da će jednog dana države intervenirati na način da će uvoditi obvezne „ljudske kvote” u nekim sektorima, oporezivati automatizirani rad ili proizvode označavati s etiketom “proizveli ljudi”.
Nisu prijetnja
Razvoj tehnologije također može znatno smanjiti buduće probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja za Hrvatsku, čemu se potrebno aktivno posvetiti, mišljenja je guverner. Agencija PwC navodi da svaki drugi radnik koji je sudjelovao u njihovu istraživanju u 11 zemalja vjeruje da će automatizacija znatno promijeniti njihova radna mjesta ili ih učiniti zastarjelima u sljedećih deset godina, a samo 28% smatra da to nije vjerojatno.
No, većina i dalje pozitivno gleda na učinak tehnologije na njihov svakodnevni rad te su spremni učiti nove vještine ili se u potpunosti prekvalificirati kako bi poboljšali svoju zapošljivost u budućnosti. Strah od automatizacije najveći je među osobama koje imaju najmanje prilika za usavršavanje. Hrvatska gospodarska komora ističe da mnogi akteri u gospodarstvu koji se bave proizvodnjom robote ne vide kao prijetnju. Uzme li se u obzir stanje hrvatskoga gospodarstva s nedostatkom kvalificirane radne snage ili radne snage općenito, pri čemu su nam mnoge industrijske grane zasnovane na niskim plaćama, robotizacija se može vidjeti kao jedan od način povećanja produktivnosti, ili čak kao jedini.
Predstavljen robotski sustav u Nacionalnom centru za robotsku kirurgiju KBC-a Zagreb
Ako te može zamijeniti robot, radiš glup posao.