Zapadna društva sve su starija i imaju sve manje mladih radnika pa im prijeti nestašica onih koji će raditi u skrbi za starije osobe, no Japan je rješenje pronašao u – robotima.
U mnogim zapadnim društvima postalo je uobičajeno da se za građane treće dobi brinu njihova ne više toliko mlada djeca ili stariji zaposlenici.
Mladih radnika je sve manje, a rijetki žele raditi taj težak i slabo plaćen posao.
Japan je tom problemu doskočio uz pomoć robota. U Minami Tsukubi, domu za starije i nemoćne u blizini Tokija, njegovateljica Asami Konishi na kukovima nosi robotsku spravu koja joj olakšava rad.
– Pomaže mi kad trebam podići težeg muškog pacijenta – otkriva ta 34-godišnjakinja.
U tokijskom domu Shintomi stariji se rekreiraju uz Peppera, oko metar visokog humanoidnog robota velikih očiju koji predvodi zajedničko pjevanje. Telekomunikacijski i financijski div SoftBank prodao je oko 16 tisuća primjeraka tog robota, većinom u Japanu. Pepper komunicira s ljudima, odgovara na jednostavna pitanja poput „gdje je zahod?“, a zna se i okušati kao prodavač. Trenutačno ih u SAD-u radi nekoliko stotina, nudeći proizvode poput piva.
Jedan od glavnih razloga vodeće uloga Japana u naprednoj robotici u zdravstvu je loša demografska slika te države. Japanaca je sve manje i danas su najstarije društvo na svijetu – već je gotovo četvrtina stanovništva starija od 65 godina, a do 2050. se očekuje da će taj postotak biti veći od 40 posto. Već danas se ondje stariji brinu za starije.
Roboti su dugo i dio japanske popularne kulture. Amerikanci ih ne prihvaćaju tako brzo. Stručnjaci smatraju da je to dijelom zbog nerealističnih očekivanja i straha. U isto vrijeme, SAD, kao i druge razvijene ekonomije poput Njemačke ili Južne Koreje, gube udio mlađih radnika, onih koji su najsposobniji brinuti se za starije.
