Za godinu dana Hrvatska će znatno unaprijediti svoje mogućnosti zračnog i pomorskog nadzora svog dijela Jadranskog mora, kao i ZERP-a. Vlada Andreja Plenkovića, očekuje se, do konca tjedna odobrit će natječaj za nabavu šest bespilotnih zrakoplovnih letjelica, a u prosincu i natječaj za nabavu šest brzih patrolnih brodova namijenjenih za civilne, ali i vojne potrebe.
Natječaj raspisuje Ministarstvo poljoprivrede koje za te projekte povlači sredstva iz Operativnog programa EU za ribarstvo i pomorstvo, a obje nabave vrijedne su 131,25 milijuna kuna bez PDV-a. Od toga, EU sufinancira 70 posto iznosa.
Civilno-vojna suradnja
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić (na fotografiji ispod) i ministar obrane Damir Krstičević već su potpisali sporazum o nabavi i korištenju bespilotnih letjelica, a za patrolne brodove još vode razgovore o definiranju suradnje jer postoje neke zakonske prepreke za zajedničko korištenje brodova.
Ovakva dualna civilno-vojna uporaba zajedničkih sredstava za nadzor već je uobičajena i uigrana unutar EU, gdje se sufinancira dominantno civilna svrha, no ona je, kada su u pitanju sustavi sigurnosti, danas ionako spregnuta s vojskom.
U konkretnom slučaju, Ministarstvo poljoprivrede kao nositelj natječaja i inicijative zadovoljit će potrebe osiguranja opstanka ribolovnoga gospodarstva jer će se prvi put moći posebno nadzirati najbogatija područja u koja se ilegalno zalijeću strane ribarske brodice, dok je Krstičević već najavio da će dogodine Hrvatska već moći rabiti bespilotne letjelice u otkrivanju požara i piromana.
Dogovor dvaju ministarstava bio je nužan zbog toga što će glavni ili isključivi dio osoblja i posada za operativnu uporabu letjelica, a i brodova, dati Oružane snage RH. Nabava letjelica čini i veći financijski dio ovog paketa s predviđenih 112,5 milijuna kuna, a za šest brzih patrolnih brodova 18,75 milijuna kuna, no uz mogućnost povećanja iznosa. Barem bi dvije zemaljske stanice na obali bile opremljene za prihvat i uporabu besposadnih letjelica, s time da će one biti mobilne i moći će se lansirati s mnogo većeg broja improviziranih uzletišta.
Ugovor za nabavu besposadnih letjelica bit će potpisan do kraja 2017., a isporuka je planirana u drugoj polovici 2018. Natječaj za patrolne brodove kreće u prosincu ove godine, a planirana je isporuka prvih dvaju brodova u zadnjem tromjesečju 2018. te svih ostalih u 2019. Prema traženim tehničkim karakteristikama natječaja jasno je da Hrvatska traži besposadne letjelice nižeg odnosno srednjeg dometa. Ukupna masa letjelice pri polijetanju je 150 kg, minimalni domet 120 km, a istrajnost u zraku najmanje šest sati.
Nefinancijski kriteriji
Kako je riječ o prilično malom dometu, prednost u natječaju će, naravno, imati one ponude koje će za isti ponuđeni novac moći ostvariti veći domet i dulje trajanje leta. Letjelice će morati imati mogućnost ručnog i automatskog praćenja cilja te pasivne navigacije. Moraju imati i sustav za automatsko slijetanje i povratak na uzletište u slučaju gubitka signala. Isporučitelj preuzima i obvezu izobrazbe i obuke 15-ak instruktora za korištenje i održavanje sustava. Letjelica mora imati životni vijek od 15 godina i mogućnost minimalno 1430 sati leta godišnje.
Pri odabiru ponude Tolušićevo će ih ministarstvo, osim po cijeni, vrednovati i po nefinancijskim kriterijima, odnosno dometu, istrajnosti i ponuđenom jamstvu. Osnovni je preduvjet za natjecanje da je proizvođač već dokazan i da je u protekle tri godine već utržio na prodaji takvog sustava minimalno šest milijuna eura. Prije samog donošenja odluke, jedan je od preduvjeta i da hrvatski tim obavi i testiranje sustava. U spomenutim ministarstvima zadovoljni su da konačno počinje ostvarenje dugo pripremanih projekata koji štite teritorij pod našom jurisdikcijom.
Njima ćemo se, drže, podići među najopremljenije inspekcijske službe u Europi. Sada ribarska inspekcija za nadzor koristi šest plovila, Obalna straža devet, a njoj su na raspolaganju i dva Pilatusa te četiri helikoptera. Potporu nadzoru na moru daje i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s 48 plovila te MUP sa svoja 74.
Konačno dobra vijest. Nakon zrakoplovstva počelo se razmišljati i o pomorskim snagama.