Hrvatska ne pristaje na manje novca iz proračuna EU

Hrvatska se protivi smanjenju EU proračuna za financiranje novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

Cilj nam je izboriti se za što bolju omotnicu za oba stupa ZPP-a te ne pristajemo ni na smanjenje doprinosa EU za slabije razvijene regije s 85 na 70% ni na činjenicu da bi nam se smanjilo prijelazno razdoblje do 2022., kad bismo iz EU ostvarivali 100% iznosa potpora. Kazao je to jučer Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede na okruglom stolu Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru novog ZPP-a 2021.

– 2027., ističući kako je još rano predvidjeti kako će izgledati konačni ZPP, koji bi trebao biti donesen u svibnju iduće godine. To ne znači da treba skrivati nezadovoljstvo prijedlogom EK da se u novom ZPP-u potpore članicama smanje za oko 5%, na 365 milijardi eura, pri čemu bi RH iz mjera ruralnog razvoja dobila 15% manje novca te oko 4% manje za direktna plaćanja. Ni dopredsjednik Mađarske poljoprivredne komore i državni tajnik u tamošnjem ministarstvu poljoprivrede Miklos Kis ne slaže se sa smanjenjem potpora, pogotovo onim zemljama koje su po proizvodnji ispod prosjeka EU.

– Potpore pomažu poljoprivrednicima da plasiraju zdravu i kvalitetnu hranu na europsko tržište od 500 milijuna ljudi – kazao je. Matija Brlošić, zamjenik predsjednika HPK, kaže kako imamo 161 tisuću OPG-a, 100 tisuća korisnika potpora, a svega 20-30 tisuća onih koji čine stvarnu poljoprivrednu proizvodnju te je pitanje što bi im se dogodilo kad bi im se smanjile potpore.

– Bilo bi dobro da se osjetljivi sektori ne diraju dok ne postignemo samodostatnost – kaže Brlošić. No u situaciji kad smo sa stokom samodostatni 30%, s voćem 50%..., nije lako. Hitno trebamo dugoročnu poljoprivrednu strategiju, koja neće biti deklarativna i politička nego konkretna, i usmjerit će sredstva gdje su najpotrebnija, poručio je Branimir Markota, čelnik Hrvatske voćarske zajednice.