Je li vam bilo žao što Dražen Budiša nije želio govoriti na 15. obljetnici osnivanja HSLS-a?
- Malo koja stranka pokazuje širinu kakvu smo pokazali izborom govornika za tu prigodu. Bilo nam je bitno da govori prvi predsjednik HSLS-a Slavko Goldstein, koji s HSLS-om već dulje ne komunicira, a pročitani su ulomci iz govora i intervjua Vlade Gotovca i Dražena Budiše. Budiša je na naš poziv odgovorio kako smatra da trebaju govoriti prvi i sadašnji predsjednik, te da je on samo jedan od predsjednika između te dvije točke.
No, ostao je dojam da se Budiša odmiče od svih vas i HSLS-a?
- Kad se ukaže potreba mi se s njime savjetujemo, ali treba prihvatiti da je Budiša u mirovini, da nije predsjednik stranke ni član užeg vodstva i ne treba očekivati da on danas programski ili politički vodi HSLS.
Može li se trenutak u kojemu se pojavio zahtjev srpske manjine da im se omogući konzumiranje prava na vlastitu himnu, zastavu i grb protumačiti kao želja da pokažu Sanaderu kako ga drže u šaci?
- U politici je prirodno da se šake stisnu i da je ponekad taj stisak malo čvršći. Teško mogu procjenjivati postoje li neki neobjavljeni detalji dogovora između HDZ-a i Srba, ali premijer je pokazao dobru volju da neka pitanja koja su opterećivala odnos srpske manjine i državnih tijela riješe ili barem pomaknu sa sadašnje točke.
Što, kao šef stranke koja se zalaže za prava manjina, mislite o njihovu zahtjevu?
- Tražiti nešto više od rješavanja problema povratka izbjeglica i imovine u ovome bi trenutku bilo raspirivanje pritajenih strasti. To je i pretjerano i preuranjeno.
Pretpostavljam da je srpska manjina izabrala da s tim zahtjevom izađe baš uoči dobivanja statusa kandidata za EU jer je uočila da se moramo pred Europom legitimirati i pravima manjina. HSLS dosljedno zagovara prava manjinskih, ali i svih obespravljenih skupina. Podupiremo relativnu kulturnu autonomiju srpske i svih ostalih manjina. Talijanska manjina ima svoju dramu, pa bi se moglo pojaviti i srpsko kazalište ili, zašto ne, srpsko sveučilište...
Ali nisam uvjeren da je svrsishodno inzistirati na još jednoj himni, zastavi i grbu u RH. Hrvatska nije federacija i ne znam ima li u Europi primjera da država koja nije federativna ima nekoliko himni ili grbova...
Je li Hrvatska na koljenima pred Haagom i EU?
- Teško je govoriti što je uspravan hod u europskim odnosima. Činjenica je da ćemo morati okrnjiti dio suvereniteta radi EU. Sanaderova je Vlada postupila ispravno što je krenula u vanjsko-političku ofenzivu jer bi bilo loše da se na pola puta stalo ili da se krenulo mlako. No, loše je to što nitko ne objašnjava građanima što znači ulazak u EU i što nemamo jasnu strategiju što želimo postići ulaskom u EU. Naša je realna mogućnost da postanemo most između EU i jugoistoka i da se nametnemo kao vodeća gospodarska sila u regiji. Nažalost, nismo iskoristili to što smo razvijeniji od jugoistoka, za razliku od Slovenaca čije su tvrtke vodeći regionalni igrači u BiH i Srbiji.
S obzirom na to da je u prošloj vladi HSLS dizao buku zbog haaških optužnica, što mislite o političkim kvalifikacijama na račun države i predsjednika Tuđmana?
- Isto što i ranije. Prihvaćanjem optužnice protiv Gotovine otvorena je Pandorina kutija. Kad se jednom prihvati optužnica u kojoj je politička kvalifikacija da je RH planirala etničko čišćenje umetnuta u pravnu kvalifikaciju sve je moguće. To pitanje ne treba postavljati kao glavno zato što su Markač i Čermak sami pristali ići u Haag. Da smo oko toga radili teatar, obezvrijedili bismo i njihovu volju. No, za razliku od postupanja Vlade u slučaju Markača i Čermaka, odluka o izručenju Gotovine donesena je u subotu navečer, svi ministri nisu imali uvida u optužnicu, nisu svi znali o čemu glasuju, koalicijski partneri nisu znali, zastupnicima se nije htjela pročitati optužnica...
No, i sad se u Saboru odgađa rasprava o političkim kvalifikacijama.
- Ne vidim razloga za to. Hrvatska ionako nikad neće biti u tako povoljnim okolnostima da bi ih rasprava mogla pokvariti. Iako nisam protiv nje, zapravo ne vidim što bi saborska rasprava mogla novoga donijeti.
Mladenka Šarić