Ako bude sreće, bit će više od 70 posto. Čega? Udjela proizvedene struje od obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. E sad, naravno da to ne ovisi o sreći, ali podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da bismo se mogli pridružiti vrhu ljestvice zemalja koje električnu energiju dobivaju većinski od vjetra i vode.
Na 65 posto bili smo u 2020., godinu kasnije završili sa 69,9 posto, prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, dok je, primjerice, na dan 22. prosinca lani udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje bio 77,74 posto. I dalje pokrivamo otprilike 80 posto potreba za domaćom potrošnjom, a vodu koristimo najviše, vjetar nešto manje, ostale izvore u sitnim postocima, što je zapravo i svojevrsni problem.
Hidroelektrane čine nam više od dvije trećine obnovljivih izvora, a sunca ili geotermalne energije, primjerice, nigdje. Ali postoji plan kako da se podigne udio obnovljivih izvora, kažu u Ministarstvu gospodarstva pa ističu kako je u pripremi nova Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, "temeljem koje će se u narednom razdoblju provoditi javni natječaji za dodjelu tržišnih premija". Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) provodi natječaje upravo po toj Uredbi, a temeljem nje Europska komisija odobrila je i Program poticanja, za razdoblje od 2021. do 2023.
Iz Udruženja obnovljivih izvora energije HGK već su upozorili da je iz Programa dodijeljeno dosad tek 107,5 MW od planiranih 2000 MW, nikome nije jasno kako će Ministarstvo i HROTE realizirati do kraja godine državne potpore u visini od 783 milijuna eura, a jedna je od solucija da se mijenja minimalni uvjet za sudjelovanje na natječaju na način da to, umjesto lokacijske dozvole, bude energetsko odoborenje. Vidjet ćemo kad Uredba uđe u javno savjetovanje, što se najavljuje i čeka već mjesecima. Vratimo se mi sad na plan za povećanje udjela obnovljivih izvora.
Jedan od načina za to, kažu u Ministarstvu, jest i Uredba o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, koja je stupila na snagu 1. siječnja, a temeljem koje se tržišni prihodi proizvođača, ali i posrednika ograničavaju na 180 eura/MWh. Sve iznad toga, mora u Fond za zaštitu okoliša, a otamo isključivo za financiranje ugradnje fotonaponskih elektrana u kućanstva. Iz Ministarstva kažu da su pripremili i programe sufinanciranja proizvodnih postrojenja za proizvodnju električne energije za potrebe poduzeća. A čemu uopće ti obnovljivi izvori? Pa zbog onečišćenja. Relativno okej stojimo mi uzme li se ukupna emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj te usporedi s EU; tu smo na 20. od 27 mjesta. Međutim, kažu u Ministarstvu, te su ukupne emisije ovisne o veličini i gospodarskoj snazi države.
- Ispravan način razmatranja problematike jest kroz relativiziranje ovog pokazatelja. Kada se gledaju ukupne emisije u odnosu na bruto domaći proizvod, Hrvatska se nalazi na petom mjestu - kažu u Ministarstvu. Uspoređuje li se situacija s "baznom godinom", a to je 1990., emisije su kod nas smanjenje za 24,4 posto do 2020., ali mora to još. A sad na zagađenje zraka.
- Što se toga tiče, nema posebno ugroženih gradova u odnosu na druge gradove EU, pogotovo u odnosu na istočni dio EU, ali pogrešno je i zaključiti da u Hrvatskoj nema baš nikakvih problema s onečišćenjem zraka - kažu u Ministarstvu, iz kojeg su podastrali i konkretne podatke. Prema godišnjim izvješćima, od 2013. do 2020. na većini teritorija Hrvatske kvaliteta zraka bila je u prvoj kategoriji; "čist" ili "neznatno onečišćen zrak". U 2021. pojavila se druga kategorija; "onečišćen zrak" u područjima industrijskih zona poput Siska, Kutine, Slavonskog Broda, Osijeka, Koprivnice i Zagreba. Na 30 mjernih postaja državne mreže za praćenje kvalitete zraka relativno redovito se, međutim, bilježe povišene koncentracije lebdećih čestica, uglavnom u zimskim mjesecima, zbog loženja na drva, a i na lokacijama gdje je vrlo gust promet pa se 2018. na križanju Miramarske i Vukovarske zabilježila druga kategorija onečišćenja za dušikove okside, odnosno produkt izgaranja fosilnih goriva.
>> VIDEO Dobre vijesti za 1,2 milijuna umirovljenika: Objavljeno je koliko će veće biti mirovine