Gnojivo će ove godine biti za petinu jeftinije nego prošle, sredstva za zaštitu bilja oko sedam posto, slično kao sjeme i sadni materijal. Stočna hrana trebala bi biti jeftinija za petinu, no veterinarske usluge bit će skuplje desetak posto nego lani, najnovija je procjena kretanja cijena u poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj godini, koju je objavio Državni zavod za statistiku na temelju dosadašnjih podataka. Bez obzira na to što ulazni troškovi padaju, hrana je na policama hrvatskih dućana skuplja nego u mnogim bogatim europskim državama, a cijene joj i dalje rastu. Pad ulaznih troškova u prehrambenoj industriji počeo je još prošle godine, što se sporo prelijeva na maloprodajne cijene hrane u Hrvatskoj.
Profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić ističe da je kod nas davno nestala poveznica proizvođača, otkupljivača, prerađivača i trgovca te se svatko bori da prikrije svoju neefikasnost i/ili neopravdanu zaradu. – Hrvatsko tržište poljoprivrednih proizvoda je malo, na njemu dominira nekoliko velikih igrača koji određuju trendove, posebno kod maloprodajnih cijena – kaže profesor Grgić.
Proizvođačke cijene u poljoprivredi u drugom kvartalu ove godine niže su 1,1 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, u trećem su blago rasle. Cijene svinja pale su oko devet posto, povrća se prodavalo 12 posto jeftinije, žitarice oko sedam posto, cijena mlijeka niža je pet posto, goveda oko jedan posto, a cijene peradi 11,5 posto. Ima i povećanja pa je tako cijena krmnog bilja skočila 46 posto, vina 10,8 posto, cvijeća i sadnica 2,5 posto. Još je izraženiji pad kod uvoza. Uvozne cijene poljoprivrednih proizvoda u ovoj su godini bile 20 do 30 postotnih poena niže nego lani, ali je ukupna vrijednost uvoza hrane i živih životinja od siječnja do kolovoza porasla osam posto, na ukupno 3,34 milijarde eura. S druge strane, vrijednost izvoza pala je oko jedan posto, na 1,8 milijardi eura. Posljednji poznati podaci za listopad pokazuju da je hrana i u tom mjesecu poskupjela jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. Pita li se poduzetnike, oni će rast cijena opravdati visokim porezima, većim plaćama te troškovima logistike.
Ministar financija Marko Primorac uzvraća da porezna politika ne može biti izlika za više cijene u trgovačkim lancima jer su stope PDV-a na mnoge prehrambene artikle spuštene na 5 posto, rad je jeftiniji, a niže su i cijene energenata i ostalih ulaznih troškova. U Bugarskoj je hrana oko 15 postotnih poena jeftinija nego u Hrvatskoj, u Rumunjskoj za četvrtinu, a u Makedoniji za trećinu. Te države nisu efikasnije od Hrvatske, a ipak su jeftinije.
– Razlozi su različiti. U jednoj na cijenu hrane značajno utječe prosječno nizak dohodak potrošača, kao što je Makedonija. A kod drugih se radi o poljoprivredno razvijenim državama i znatno većem broju potrošača te je naglašeniji odnos ponude i potražnje. Ali u svakoj će državi potrošač reći da je hrana skupa jer kod svih brzo rastu drugi izdaci i sve manje dohotka ostaje za hranu – veli Grgić.
VIDEO Tonki sam dala dom, a ona je meni uljepšala i obogatila život
Domoljublje i neovisnost neke države se najbolje mjeri po tome koliko uspije vlastitom poljoprivredom prehraniti svoje građane...ako je narod gladan ili se hrani nekvalitetno, uzalud ti je mahanje zastavom, ruka na srcu i suza u oku na sviranje himne.