Prvi put otkako je ušla u Europsku uniju i potpala pod mehanizam ekonomskog nadzora poznatiji kao Europski semestar, Hrvatska je jučer od Europske komisije dobila ocjenu da je riješila makroekonomske neravnoteže, koje su od 2014. bile prekomjerne, od 2019. više ne prekomjerne ali su i dalje postojale, dok od jučer Komisija tvrdi da više ne postoje.
EK je jučer dao specifične ekonomske preporuke svim državama članicama Unije, a Hrvatskoj tri, koje se prvi put bave i energetskom sigurnošću, zelenom i digitalnom tranzicijom. Uz to, iz Komisije je najavljeno da će izvješće o konvergenciji, na temelju kojega će Vijeće EU ocjenjivati je li Hrvatska ispunila posljednje formalne uvjete za ulazak u eurozonu, biti objavljeno 1. lipnja. Komisijino svrstavanje Hrvatske u zemlju koja nema makroekonomske neravnoteže pozitivan je signal uoči tog ključnog izvješća o konvergenciji.
- U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja. To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023. - rekao je izvršni potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis.
- Idemo prema dobrom izvješću o konvergenciji za Hrvatsku - komentirao je jučer premijer Andrej Plenković. Dodao je kako je za izlazak iz makroekononskih neravnoteža zaslužan niz pokazatelja prema kojima je Hrvatska napredovala u posljednjih nekoliko godina: od rasta plaća i zaposlenosti do smanjenja javnog duga i povećanja izvoza.
U prvoj od tri nove ekonomske preporuke Komisija usmjerava Hrvatsku na povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju te u energetsku sigurnost, ali tako da to ne naruši postignutu uravnoteženost fiskalne politike. Druga preporuka tiče se nastavka implementacije plana oporavka i otpornosti, a u trećoj se preporučuje smanjenje udjela fosilnih goriva i, dok se to ne dogodi, diversifikacija uvoza fosilnih goriva. Smanjenje ovisnosti o nafti, plinu i ugljenu treba postići bržim razvojem solarnih elektrana i vjetroelektrana te korištenjem geotermalnih izvora.
Hrvatska već ima dosta dobar udio obnovljivih izvora energije, ali samo zahvaljujući hidroelektranama, za koje Komisija kaže da mogu dugoročno biti rizik za proizvodnju električne energije u slučaju poplava, suša i požara, kao očekivano češćih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena. Hrvatska je jedna od najranjivijih članica EU u smislu rizika od klimatskih promjena, kaže se u analizi Komisije. Zbog svega toga treba brže graditi solarne elektrane i vjetroelektrane, što trenutačno ide vrlo sporo zbog rigidnih procedura izdavanja dozvola i sličnih administrativnih barijera.
Jučerašnje Komisijino izvješće ukazuje, među ostalim, i na problem kašnjenja u plaćanju isporučenih roba i usluga, koje je toliko rašireno da je velik problem za hrvatsko gospodarstvo. Neplaćanje na vrijeme posebno je problematično u javnom sektoru.
VIDEO Stigao prvi prijedlog za istražni zatvor zbog nereda navijača nakon derbija, odvjetnik jednog od uhićenih: Policija ga je nasilno izvukla iz auta
Zahvaljujući Plenkoviću Hrvatska je uvažena članica EU, sa bagrom kao što je ludi zlokan bili bismo na dnu, sramota kao kada je bio najgori premijer, sa najgorom vladom a Hrvatska na rubu bankrota.