Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža zbog napretka u nizu pokazatelja - od rasta plaća i zaposlenosti do smanjenja javnog duga i nezaposlenosti, čemu su doprinijele i aktivnosti na provođenju strategije za uvođenje eura.
Europska komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra u ponedjeljak objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže, a samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže.
Plenković je napomenuo da se ocjene temelje na Nacionalnom programu reformi za 2022. i Programu konvergencije za razdoblje 2023. - 2025. koje je Vlada usvojila i krajem travnja uputila Komisiji.
U kontekstu nepostojanja makroekonomskih neravnoteža u ovoj godini, Plenković je istaknuo više makroekonomskih pokazatelja koji su do toga doveli i koji pokazuju zašto je Hrvatska bolja nego primjerice 2014. godine.
Tako, apostrofiran je rast izvoza roba i usluga, pozitivne trendove u smanjenju javnog duga, preokrenut trend na tržištu rada, pri čemu je broj osiguranika pri HZMO-u nadomak rekordnih 1,61 milijuna iz 2008. godine. Nadalje, istaknuo je Plenković, smanjuje se i razlika u stopi zaposlenosti između Hrvatske i EU-a, pri čemu je EU lani bila na 73,1, a Hrvatska na 68,2 posto.
Tu je pozitivan trend rasta prosječne neto plaće, koja je od 2017. godine porasla za 1.824 kune ili 32 posto, na 7.452 kune, zatim rast minimalne neto plaće, koja trenutno iznosi 3.750 kuna, a tu je i prepolovljena stopa nezaposlenosti, koja je pala s 15,5 posto u 2016. na 7,5 posto u 2020. godini.
Pritom, po stopi nezaposlenosti Hrvatska je praktički na prosjeku EU-a, pri čemu se bilježi i povijesno niska stopa nezaposlenosti mladih, kojih je trenutno 31.402 nezaposlena.
Naposljetku, ubrzava se približavanje prosječnoj razvijenosti EU-a mjerenoj BDP-om po stanovniku, koja za Hrvatsku trenutno iznosi 70 posto.
Plenković je podsjetio da je do kraja desetljeća cilj doći do 75 posto prosjeka EU-a.
Plenković: Idemo prema "dobrom izvješću" o konvergenciji
Istaknuo je da rezultatima pridonijela i provedba strategije za uvođenje eura i brojne aktivnosti koje su u tom pogledu poduzete.
"Ulazak u europodručje će po našem čvrstom uvjerenju dodatno učvrstiti međunarodnu poziciju Hrvatske"; poručio je Plenković.
Istaknuo je da je izvješće Komisije o konvergenciji čija se objava uskoro očekuje zadnje prije objave finalnih odluka o pristupanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja 2023., koje se očekuju u prvoj polovici srpnja.
"Iz svih kontakata koje imamo (...) idemo prema dobrom izvješću o konvergenciji za Hrvatsku", istaknuo je Plenković.
Ulaskom u eurozonu, poručio je predsjednik Vlade, Hrvatska će poboljšati i svoj investicijski rejting, država i banke, a naposljetku i građani, plaćat će manje kamate kod zaduživanja, a članstvo u takvoj zajednici omogućava i lakše prebrođavanje kriza.
Plenković: Naš energetski paket mjera bio dobro koncipiran i smišljen
Također, Komisija je Hrvatskoj danas uputila i tri reformske preporuke, koje se odnose na ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, smanjenje uvoza fosilnih goriva, kao i preporuke oko korištenja NPOO-a i novog VFO-a.
Plenković je napomenuo da EU u ovoj godini nastoji povezati izlazak iz covid krize i novonastalu situaciju zbog agresije Rusije na Ukrajinu, u kontekstu toga i dalekosežne odluke o napuštanju uvoza fosilnih goriva koja dolaze iz Rusije, s redovitim aktivnostima Europskog semestra i financijskim instrumentima za oporavak i otpornost te povećanje energetske neovisnosti.
Pritom, predsjednik Vlade je podsjetio da je Hrvatska već donijela paket za ublažavanje inflatornih pritisaka od rasta cijena energenata, vrijedan pet milijardi kuna.
Ocijenio je da su upravo na tome tragu i "energetske preporuke Komisije".
"Naš energetski paket mjera bio je dobro koncipiran i smišljen da pomogne kućanstvima i gospodarstvu te ublaži rast cijena energenata", poručio je Plenković.
Rekao je da će u sklopu RePowerEu-a, vrijednog oko 300 milijardi eura, biti velikih ulaganja, pri čemu je važno da je u dokumentu Komisije objavljenom prošli tjedan jasno identificiran LNG terminal na Krku i ulaganja u kapacitete Plinacroa i Janafa.
"Sve je to zahvaljujući intenzivnoj komunikaciji i dijalogu koji smo imali s Komisijom", izjavio je Plenković.
Kada situacija bude nalagala, Vlada će ponovo intervenirati
S obzirom na snažan rast inflacije, novinari su pitali hoće li biti i dodatnih mjera za njeno ublažavanje, pri čemu je premijer ocijenio da je Vlada "reagirala jako dobro" u svim poljima i napravila jako puno.
"Vlada analizira cijelu situaciju (...) i kada bude spremna i kada situacija bude nalagala, intervenirat ćemo ponovo i to će sigurno biti na korist građana i gospodarstva", izjavio je Plenković.
Po pitanju cijena naftnih derivata, referentni datum za odluku o njihovim cijenama je početak lipnja i tu će promotriti trendovi na tržištima nafte i "detaljno vidjeti" što će se po tom pitanju učiniti, rekao je Plenković, a na pitanje jesu li moguće i intervencije u trošarine, odgovorio je " i to je moguće".
>> VIDEO Milanović vs. Plenković: 'Jeste li vi čuli što je on rekao?', 'Može napraviti jedan-nijedan sklek...'
A kako dolaze do tih makroekonomskih podataka ? Iz lažiranih bilanci i lažnih pokazatelja falsifikatora ( Todorić-Agrokor) ministra Marića. Tvornice uništene, nezaposlenost, a samo uvoz stranih proizvoda u stranim robnim centrima, banke prodate strancima, stalno zaduživanje . I to jee dobro ? Kome? Strancima, a mi postajemo njihova bijedna kolonija.