Europska unija lani je izdala oko 3 milijuna prvih dozvola za boravak strancima koji nisu građani EU, i to radi zapošljavanja, obrazovanja, obiteljskih razloga, prava na azil i supsidijarnu zaštitu. Najviše dozvola za boravak strancima izvan EU izdala je u 2019.
Poljska, koja je odobrila boravak za 724 tisuće stranaca, a od toga je čak 625 tisuća dozvola izdala radi zapošljavanja. Poljaci su pritom najviše uvezli radnika iz Ukrajine, njih čak 551 tisuću. No kada se gleda broj odobrenih dozvola za boravak u državama EU s obzirom na broj stanovnika, Hrvatska je po broju odobrenih dozvola za strance na šestom mjestu.
Najviše iz BiH, Srbije, Kosova
Hrvatska je na svakih 1000 stanovnika lani uvezla 12 stranaca, a najveću stopu izdanih dozvola ima Malta, koja je izdala 42 dozvole na 1000 stanovnika, potom slijede Cipar s njih 26, Poljska (19), Slovenija (15) i Luksemburg ( 14). Hrvatska je, prema podacima Eurostata, lani odobrila boravak za 50.455 stranaca izvan EU i očito je da u našem slučaju kao i slučaju Poljske glavni razlog za to bio uvoz radne snage.
Naime, među top 5 država čijim smo državljanima odobrili najviše dozvola za boravak u Hrvatskoj su BiH, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija te Ukrajina. Iz BiH smo primili 18.307 građana s državljanstvom te zemlje, a u tu brojku ne ulaze Hrvati iz BiH jer imaju hrvatsko državljanstvo, pa se ne vode kao stranci. Zatim državljanima Srbije odobreno je lani 10.644 dozvole za boravak, a državljanima Kosova njih 6369, Makedoncima 4295, Ukrajincima 2224. Nakon susjednih zemalja bivše države najviše dozvola za boravak lani su u Hrvatskoj dobili Kinezi (904), Indijci (894) te Nepalci (826). Inače, države EU u prosjeku na 1000 stanovnika lani su odobrile boravak za sedam stranaca.
– Osobno nisam očekivao da ćemo biti u vrhu EU po izdanim dozvolama za strance s obzirom na broj stanovnika i stupanj naše gospodarske razvijenosti. No, ovo je novi proces kojim ponajprije stanovništvo koje smo izgubili iseljavanjem nadoknađujemo useljavanjem stanovnika, odnosno radnika iz susjednih zemalja i to je početak supstitucije stanovništva. Te su brojke za Hrvatsku velike s obzirom na to da smo mala zemlja i da imamo staro stanovništvo, a što opet govori da mi nemamo nikakvu migracijsku politiku niti računamo na povratak iseljenih hrvatskih građana – govori demograf Stjepan Šterc.
Dodaje da zemlje poput naše koje imaju više svojih državljana u iseljeništvu nego u zemlji razvijaju poticajne modele za povratak iseljenika, što mi ne radimo iako svi naši iseljenici nisu u visoko razvijenim zemljama.
Dobro dok još možemo uvoziti
No, dobro je dok još možemo uvoziti radnike iz susjedstva koji, također, idu u potragu za boljim životom na Zapad. Broj dozvola za boravak strancima u cijelom EU porastao je 6%, pa je EU primila 163 tisuće stranaca izvan EU više nego 2018. Članice EU najviše dozvola za boravak izdaju državljanima trećih zemlja radi zapošljavanja 41%, zbog obiteljskih razloga 27%, radi obrazovanja 14%, te ostalih razloga u koje se ubraja izbjeglički status i supsidijarna zaštita 18%.
Nakon Poljske najviše dozvola za boravak strancima očekivano je izdala Njemačka, koja je primila 416 tisuća stranaca, zatim Španjolska, njih 320 tisuća, te Francuska, njih 285 tisuća. Tu su još Italija, koja je izdala 176 tisuća dozvola za boravak strancima izvan EU, te Češka njih 117 tisuća.
Neka nastave sa genocidom domicilnog stanovništva, pa će potrebe za stranim radnicima i dalje rasti.