Hrvatska upozorila Crnu Goru da joj se nimalo ne sviđa ideja o rezoluciji o Jasenovcu

Hrvatska je – za sada diskretno i diplomatskim kanalima i neslužbeno – signalizirala i prenijela Crnoj Gori da joj se ne sviđa što se trenutačno tamo događa, odnosno tako reagirala na prijedlog prosrpskog predsjednika tamošnjeg parlamenta Andrije Mandića, inače nositelja titule četničkog vojvode, da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti UN-ovu rezoluciju o Jasenovcu, doznajemo. Još nije jasno u kojem će se smjeru kretati stvari u Crnoj Gori, no Hrvatska sada budno prati daljnja događanja i, bude li potrebno, reagirat će.

Jasenovac je “isplivao” kao ideja srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, a onda i prosrpskih snaga u Crnoj Gori kao reakcija na UN-ovu rezoluciju o Srebrenici. Crna Gora je sada rastrgana između dviju rezolucija: politički predstavnici srpskog naroda i predsjednik parlamenta najavljuju prijedlog rezolucije o Jasenovcu, dok premijer Milojko Spajić poručuje da će njegova vlada u Općoj skupštini UN-a podržati rezoluciju o Srebrenici.

Poruka koju službeni Zagreb šalje Podgorici jest ta da je rezolucija o Jasenovcu u ovo vrijeme nepotrebna i da je toliko vraćanje u prošlost loše.

– Gledamo politički kontekst. Da, u Jasenovcu je bio logor i stradanja i taj dio, uz puni pijetet žrtvama, nitko ne poriče. No poanta je kontekst i politika. Jedna uz drugu se stavljaju stvari koje nemaju veze jedna s drugom. Rezolucija UN-a o Srebrenici želja je međunarodne zajednice da se komemorira za budućnost. Nekakva rezolucija o Jasenovcu je vraćanje u prošlost i smatramo je nepotrebnom – kažu nam sugovornici.

Cijela priča koja je kulminirala idejom u crnogorskom parlamentu započela je kad je srpski premijer Aleksandar Vučić kazao kako će eventualno usvajanje UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici otvoriti Pandorinu kutiju i da će se sada pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda pokrenuti pitanja poput “genocidima nad Srbima u Jasenovcu”.

POVEZANI ČLANCI:

Tekst rezolucije o Srebrenici poziva da se 11. srpnja proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi. Formalni predlagatelji rezolucije su Njemačka i Ruanda, a dosad je više od 30 država, uključujući i Hrvatsku, podržalo rezoluciju koja će biti upućena Općoj skupštini UN-a.

Reagirajući na takav razvoj događaja, Vučić iznenada spominje ideju Jasenovca, a onda, kao srpska produžena ruka, prosrpski korpus u crnogorskom parlamentu to i najavljuje. Istovremeno, Crna Gora podržava UN-ovu rezoluciju o Srebrenici, ali uz dva amandmana: u prvom amandmanu se navodi da je krivica za genocid individualna te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici, a drugi se tiče nepovredljivosti Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. No i tu se stvari kompliciraju jer ti amandmani nisu dovoljni prosrpskim strankama. Kao odgovor i na to, te stranke traže rezoluciju o Jasenovcu, no još nisu dostavili konkretan prijedlog ni tekst. Očekuje se da će se o obje rezolucije razgovarati ovog tjedna na sastanku lidera zapadnog Balkana i Europske unije i predstavnicima SAD-a u crnogorskom gradu Kotoru, a Hrvatska će pozorno pratiti daljnja događanja. 

GALERIJA Dodik vikao i prijetio u Banjoj Luci