Tijekom 2017. države članice EU ukupno su na istraživanje i razvoj potrošile gotovo 320 milijardi eura.
Intenzitet istraživanja i razvoja, odnosno potrošnja na istraživanje i razvoj izražena kao postotak BDP-a u tom je razdoblju iznosio 2,07 posto, za razliku od Hrvatske koja za istraživanje i razvoj izdvaja tri puta manje – 0,86 posto BDP-a. Prije deset godina (2007.) intenzitet istraživanja i razvoja na razini EU bio je 1,77 posto.
U usporedbi s drugim velikim gospodarstvima intenzitet istraživanja i razvoja u EU bio je mnogo manji nego 2015. u Južnoj Koreji (4,22 posto), Japanu (3,28 posto) i SAD-u (2,76 posto), dok je bio na otprilike istoj razini kao u Kini (2,06 posto) te mnogo veći nego u Rusiji (1,1 posto) i Turskoj (0,96 posto).
Jedan od pet glavnih ciljeva strategije Europa 2020. je povećanje istraživanja na tri posto. Hrvatska se nalazi među osam država članica čije je izdvajanje za istraživanje i razvoj ispod jedan posto.
Video - Izgradnja Pelješkog mosta
Nisko izdvajanje Hrvatske za istraživanja i znanost ima vrlo jednostavno objašnjenje. U Hrvatskoj nema industrijske proizvodnje jer su naši uhljebi na čelu sa HDZ-im i SDP-om uništili sve što smo imali. A industrijska proizvodnja je ta koja stvara potrebe za razvojem novih proizvoda i novih proizvodnih tehnologija, što je zadaća istraživanja i znanosti.