Hrvatska po indeksu demokracije više nije 58. zemlja u svijetu, kao što je bila lani, već je sad šezdeseta, a Srbija, koja je prošle godine bila 66., ove godine popela se na 63. mjesto. Časopis The Economist jučer je objavio svoj izvještaj o indeksu demokracije za više od 165 zemalja, a redovito ih priprema već 11 godina. Prema njemu, Hrvatska je ove godine srušila svoj prošlogodišnji negativni rekord i najniži je to rang naše zemlje od 2006. godine, kad je The Economist i počeo objavljivati izvještaje.
Od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina zadržala je 101. mjesto na globalnoj listi, Slovenija je i dalje na 36. poziciji, a Mađarska je pala za jedno mjesto i sada je 57. zemlja u svijetu. Zemlje u izvještaju dobivaju ocjene od jedan do deset prema pet različitih kategorija, a konačna ocjena po kojoj se zemlje rangiraju čini prosjek svih pet kriterija. Hrvatska za slobodu izbora ima ocjenu 9.17, funkcioniranje Vlade ocijenjeno je sa 6.07, kategorija političkog sudjelovanja ima ocjenu 5.56, a politička kultura ocjenu 5. Navedene ocjene jednake su kao i prošle godine, a jedini pad zabilježen je u kategoriji građanskih sloboda, koje sad imaju ocjenu 7.06 u odnosu na prošlogodišnjih 7.35.
Sveukupna ocjena na kraju iznosi 6.57, a lani je iznosila 6.63. U usporedbi sa susjedima, Slovenija ima ocjenu 7.50, Mađarska je dobila ocjenu 6.63, BiH 4.98, a Srbija je ocijenjena sa 6.41. U popisu zemalja središnje i istočne Europe Hrvatska je na desetome mjestu, a ispred nje su Mađarska, Poljska, Bugarska, Slovačka, Letonija, Litva, Slovenija, Češka i Estonija, koja ima prosjek ocjena 7.97 i 23. je zemlja u svijetu po indeksu demokracije. Kao i prošle godine, Hrvatska je zadržala status zemlje koja ima “demokraciju s greškom”. Najveća ocjena koju je Hrvatska dosad imala bila je 7.04, a bilo je to 2006. godine. Globalno, pet najbolje rangiranih zemalja su Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland i Danska, a Irska i Kanada dijele šesto mjesto.
Prema izvještaju, 2018. godina globalno je bila obilježena pokretom #MeToo, prosvjedima širom svijeta i snažnim porastom u političkom sudjelovanju građana diljem svijeta. Zemlje svijeta poredane su u kategorije “pune demokracije”, “demokracije s greškom”, “hibridni režim” i “autoritarni režim”. Prema izvještaju, među demokracijama s greškom, Estonija, Češka, Letonija i Litva pokazale su poboljšanje u svojoj ocjeni, dok su Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Hrvatska u pogoršanju, s time da Estonija ima najveći rast. Za pad u skoru zemalja s manjkavom demokracijom u istočnoj Europi izvještaj The Economista krivi pad razine građanskih sloboda, a pogotovo ističe ubojstvo slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kusnirove.
Zahvalimo se svi sada HDZ-u i SDP-u jer su hrvatsku do sada vodili u pravom smjeru. Tko zna što bi bilo da su je vodili u krivom smjeru??? Možda bi sada imali 15000-20000 kn mjesečne plaće??? Očigledno je da je taj smjer u kojem komunisti vode hrvatsku pravi samo za njih nekoliko stotina smradova koji se izmjenjuju u saboru svake 4 godine. Užas...