Hrvatski ekonomisti: Odluka protiv EU značila bi kolaps gospodarstva

Ako hrvatski građani na referendumu odbace ulazak u Europsku uniju, hrvatskom gospodarstvu prijeti potpuni kolaps, a doći će i do jačanja radikalnih opcija na političkoj sceni, sigurni su ugledni hrvatski ekonomisti i politolozi. "Ne" na referendumu znači automatsko sniženje kreditnog rejtinga na razinu "smeće", što će cijenu zaduživanja države i poduzeća gotovo udvostručiti, a kapital učiniti nedostupnim i potpuno zaustaviti sva ulaganja. Prema makroekonomistu Anti Babiću, srozavanjem na rejting "smeće" naša bi cijena zaduživanja sa sadašnjih 8 mogla porasti na 12 do 15 posto. A bez svježeg i jeftinijega kapitala Hrvatska će doći na rub bankrota poput Grčke.

– Hrvatski dug je iznad 100 posto BDP-a i već sad ne zarađujemo ni za otplatu kamata – kazao je ekonomist Ljubo Jurčić.

Odbijanje ulaska u EU povećalo bi preko noći ionako prevelike rizike ulaganja u Hrvatsku.

Past će i turizam

– Povećali bi se ne samo ekonomski nego i politički rizici, a to bi vjerojatno dovelo do smanjenja kreditnog rejtinga – kazao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

EU ne rješava probleme, ali otvara bolje perspektive da se s jeftinijim i dostupnijim kapitalom riješe strukturni problemi gospodarstva. Hrvatski euroskeptici kao primjer svog protivljenja ulaska u EU najčešće ističu Grčku koja je bankrotirala upravo u Europskoj uniji.

– Niske kamatne stope za zaduživanje koje su dobili ulaskom u EU, Grci nisu iskoristili da bi riješili financije, nego su povećavali javnu potrošnju – kazao je Z. Šantić, koji ističe da bi Hrvatska novac iz EU trebala usmjeriti za sređivanje financija, provođenje strukturnih reformi i podizanje konkurentnosti gospodarstva. Odbijanje ulaska u EU sigurno bi značilo produbljivanje recesije i guranje Hrvatske u dugoročnu depresiju jer bi hrvatsko gospodarstvo samo u prvoj godini ostalo bez 12 milijardi kuna iz EU fondova. Porasla bi i nezaposlenost, koja već prema prvim pokazateljima iz 2012. poprima, kako kaže Lj. Jurčić, "razmjere epidemije". Nezaposlenih je već više od 315.000, a trendovi su katastrofalni.

– Ove godine očekujem gubitak najmanje 50.000 radnih mjesta, a možda i više ako bude dodatnih akceleracijskih efekata – kazao je Jurčić.

Jedina nada ostaje nam turizam, ali ni od te "zlatne koke" hrvatskoga gospodarstva ne treba očekivati previše ako odbacimo tržište od pola milijarde ljudi.

– Turizam sve više postaje kapitalno intenzivna djelatnost, a odbacivanje EU znači slabiji interes ulagača i smanjenje konkurentnosti, što bi smanjilo broj gostiju – upozorava Šantić.

Neulazak u EU dodatno će smanjiti i cijenu nekretnina, koje padaju već četiri godine zaredom.

– Ako ne uđemo u Europske unije, dodatno će pasti cijene nekretnina, a one su najznačajnija imovina građana – zaključio je Zdeslav Šantić.

Teze nekih da bi Hrvatska mogla bolje živjeti sama izvan EU, poput Švicarske ili Norveške, većina ekonomista odbacuje jer se bogata gospodarstva tih zemalja, utemeljena na skupim energentima i proizvodima visoke dodane vrijednosti, ne mogu uspoređivati s našim.

Jačanje radikala

Odgađanje ulaska u EU bila bi izvrsna podloga za jačanje radikala na političkoj sceni.

– Može se očekivati jačanje svih koji su desno od HDZ-a, a to bi moglo potaknuti i lijeve radikale i pojačane anarho-sindikalne akcije – smatra Zdravko Petak, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Odgađanje ulaska u EU značilo bi za Hrvatsku i slabljenje teško stečene pozicije lidera u regiji. Također, Hrvatska mora iskoristiti ovaj trenutak, smatra Z. Petak, jer dokazani hrvatski saveznik Njemačka upravo sada ima moć veću nego ikada u EU. Zagreb će, ako se na referendumu odbaci ulazak u EU, svoju poziciju lokomotive Balkana prepustiti Beogradu jer Srbija ostvaruje sve veće stope rasta, ima mnogo manji vanjski dug, a i veće je tržište.

– Hrvatska bi odbijanjem ulaska u EU izgubila poziciju lidera na Balkanu ako Srbija ustraje na Tadićevu putu – zaključio je politolog Zdravko Petak.