Hrvatski izumi: I danas pišemo kako je on htio

Mehaničku olovku patentirao je 1906. u Budimpešti i Engleskoj inženjer i genijalni izumitelj Eduard Slavoljub Penkala (1871. – 1922.), a 1907. i prvo nalivpero, čime je revolucionirao svjetsku pisanu kulturu.

Njegove olovke patentirane su u 35 zemalja i izvezene u 70-ak zemalja. Penkala je sam izrađivao grafitne umetke koje nije trebalo šiljiti, te izmislio oprugu koja je gurala umetak do željene duljine, što je do danas ostalo nepromijenjeno. Uslijedili su umeci u boji te olovka s dvostrukim crveno-plavim umecima na oba kraja.

Sama olovka bila je izrađena od ebonita, plastičnog materijala koji je Penkala također sam izmislio. Njegov je izum i knipsa, držač koji se zakvači za džep kako bi se spriječilo curenje tinte u slučaju okretanja nalivpera. Osmislio je i zaštitni znak, karikaturu samoga sebe, simpatičnoga malog čovjeka s velikim ušima i šiljastim nosom, a koju je nacrtala Penkalina šogorica akademska slikarica Jadviga Matavovska.

Udružio se s financijerima braćom Edmundom i Gavrom Mosterom u Penkala-Moster & Co (Penkala je dobio trećinu dionica i 6000 kruna godišnje, a prodao im je prava na 12 svojih patenata) te su 1911. u današnjoj Branimirovoj ulici u Zagrebu otvorili najveću svjetsku tvornicu olovaka. Tvrtka je nakon 1926. poslovala pod nazivom Penkala tvornica d.d., a od 1937. kao TOZ, s time da je 2001., nakon suradnje s Penkalinim sinom Krunoslavom, nazivu TOZ dodano i Penkala.

O kakvom je geniju riječ, govori Penkalinih 80 patenata, od kojih su najpoznatiji termofor (boca s vrućom vodom patentirana u Budimpešti i Beču 1903.), mehanička rotirajuća četkica za zube (za kćer koja nije htjela prati zube grubom četkicom), držač (knips ili jahač) za pisaljke, džepna baterijska svjetiljka, dinamometar, specijalni mikrofon, prislušni uređaj, novi materijal za gramofonske ploče i iglu, anodne baterije, mjerač protoka tekućine, deterdžent i izbjeljivač za rublje, lijek protiv reume, prvi insekticid Krepax, Xylolite sredstvo za impregnaciju željezničkih pragova za zaštitu od truleži pod utjecajem atmosfere i parazita, kočnice za vagone, rotirajuće turbine koje mogu biti pokretane vodom ili zrakom i lebdjelicu na zračnom jastuku (Hovercraft), airbag.

Konstruirao je i prvi hrvatski zrakoplov, kojim je 22. lipnja 1910. Dragutin Novak na zagrebačkom Črnomercu izveo prvi let zrakoplovom u Hrvatskoj (braća Wright prvi let zrakoplovom izveli su 17. prosinca 1903.).