Turistički radnici od Zagreba namjeravaju učiniti tranzicijsko središte u ovome dijelu Europe i time privući veći broj gostiju. No, ono što se putniku koji se zatekne u glavnom gradu Lijepe Naše nudi na prospektima, nedovoljno je da bi Zagreb bio predstavljen u svjetlu kakvo je zavrijedio. Verona, primjerice, ima Arenu, Romea i Juliju, Pariz Eiffelov toranj, a Zagreb je tek - "grad po mjeri čovjeka", pa u turističkim prospektima nema ni retka o velikanima bez kojih bi današnji svijet jamačno izgledao drukčije.
Opširan vodič koji je tiskala gradska Turistička zajednica preskup je da bi se besplatno dijelio individualnim turistima te je namijenjen isključivo turističkim agencijama. No, unatoč "opširnosti", ni u njemu nema pojedinosti koje bi dale posve drukčiji imidž hrvatskoj metropoli. Nema podataka o Nikoli Tesli, bez čijih bi izuma današnji svijet izgledao bitno drukčije, a ne postoji ni naznaka da bi svaki posjetitelj našega grada mogao sudjelovati i u znanstvenim pokusima koje je provodio znameniti Tesla. I to usred Zagreba - u Tehničkome muzeju.
Djelomice se spominje samo glasoviti Slavoljub Penkala, Zagrepčanin poljskoga podrijetla koji je najpoznatiji po izumu kemijske olovke "pisaljke koja ostavlja jednoličan trag i ne treba je šiljiti") te nalivpera. No, marketinški "stručnjaci" u vodiču Turističke zajednice izostavili su da je Penkala izmio i ono što se danas zove kaladont, prašak za rublje ili izbjeljivač. A nigdje se ne može pročitati ni kako je usavršio sustav gramofonskih ploča i igala te svijetu podario ukupno 80 izuma.
Nema ni znamenitog Fausta Vrančića, Hrvata iz Šibenika kojeg svaki svjetski padobranac prepoznaje - po padobranu. Naime, iako je slavni Leonardo da Vinci zamislio sustav sigurna spuštanja čovjeka s bilo koje visine, tek je Faust Vrančić širemu krugu ljudi dostupnima učinio crteže projekta koji je poslije, tvrde neki povijesni izvori, sam iskušao u Veneciji.
Strancima u Zagrebu nepoznat će ostati i Franjo Hanaman, Hrvat koji je mjesto u povijesti zavrijedio izumima kojima se dobiva volframova nit. Jednostavnije, s Alexanderom Justom utro je put razvoju električnih žarulja, onih koje danas svijetle gotovo u svačijem domu, a nema ni Davida Schwarza, koji je sve svoje ideje pisao na hrvatskom, a izumio je upravljiv aluminijski zračni brod, poznatiji kao zeppelin. Stjecajem sudbine, svijet danas pamti grofa Ferdinanda von Zeppelina, koji je na temelju Scwarzovih skica i zapisa napravio zeppelin, umjesto švarcoplana (pojedinosti su u Tehničkome muzeju).
- Mi smo neprofitna organizacija. Dakle, najvećim se dijelom financiramo turističkim pristojbama - objasnio nam je Mario Zmajević, direktor zagrebačke Turističke zajednice. Vodič je tiskan isključivo zbog turističkih agencija pa bi se i one trebale potruditi o stvaranju turističkog imidža Zagreba, smatra Zmajević.
- U nas je turistički kulturni proizvod, proizvod koji ne postoji. Bar ja tako smatram - kazao je znanstveni savjetnik u Institutu za turizam Ante Radnić i dodao kako se taj segment hrvatske povijesti i kulture nudi usput.
Ponuda Zagreba ovako sliči turističkome putovanju u Pariz u kojem bi se kupile hlače, a ne bi razgledao ni Louvre. Ne bi li posjetitelje Zagreba trebalo zaintrigirati nečim boljim od gostoprimstva "po mjeri čovjeka"?
Igor Zovko
