U izvješću o napretku Hrvatske na području makroekonomskih ravnoteža Europska komisija upozorila je da Hrvatska mora ubrzati reforme jer javni i vanjski dug rastu prebrzo, a nezaposlenost je neriješen problem.
I dalje visoka nezaposlenost
Slabost upravljanja EK vidi kao glavni problem u izvršavanju zadaća. Ne vjeruju bivšem ministru financija Borisu Lalovcu da će deficit za 2015. godinu biti znatno smanjen, već očekuju deficit od oko 4,9 posto BDP-a, što je više od 15 milijardi kuna, čime bi bio jedan od najvećih deficita u EU. Priznaju da su neke reforme započete, ali naglašavaju da je njihova provedba prespora, čime se izgubio pozitivan efekt.
Ne hvale previše ni zaokret prema rastu BDP-a jer je gospodarska aktivnost i dalje 11 posto niža nego 2008. godine, što je posljednja pretkrizna godina za Hrvatsku.
– Nova će vlada biti suočena s velikim političkim izazovima, od visokog javnog i inozemnog duga do visoke nezaposlenosti i slabog upravljanja. Puno pripremnog rada na potrebnim strukturnim reformama i fiskalnoj prilagodbi je napravljeno, ali vlasti trebaju potvrditi i ubrzati provedbu reformskog programa – kaže se u izvješću. Kao najveći izazov postavljaju rastući javni dug opće države za koji kažu da će do 2017. narasti na 92,9 posto BDP-a, što bi značilo da će premašiti psihološku granicu od 300 milijardi kuna. Zato apeliraju na jačanje prihoda države i zauzdavanje rashoda i ponovno spominju uvođenje poreza na nekretnine “koje je ostavljeno sa strane”. Priznaju i da su mjere uštede postigle rezultate u sektoru zdravstva i racionalizacijom državnih agencija te kroz smanjenje odlazaka u prijevremenu mirovinu, ali smatraju da nije napravljeno dovoljno.
Sporo pravosuđe guši biznis
Komisija poziva na teritorijalnu reformu jer drže da bi racionalizacija lokalne samouprave rasteretila gospodarstvo i ubrzala rezanje parafiskalnih nameta. Bivšu vladu pohvalili su zbog mjera zapošljavanja mladih, čime se počela smanjivati i opća stopa nezaposlenosti, i zbog brzih stečajnih postupaka, ali je kude zbog presporog pravosuđa koje guši normalno poslovanje. Upozoravaju na moguće probleme bankarskog sektora zbog slučaja sa švicarcem, koji bi se mogao preliti na javne financije.•
"Hrvatski javni dug do 2017. bit će 93% BDP-a!" ma ne brini prika spastit će nas bosanci i ercegovci u vladi! Zaokružiće ga na 100%.....