HRVATSKI PARADOKS U Bruxellesu unajmljujemo i drugu zgradu, a vlastitu ne koristimo

Hrvatska je od Bugarske unajmila prostor u Bruxellesu u kojem će se smjestiti dodatno osoblje, nužno za potrebe predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini 2020., potvrđeno nam je iz MVEP-a. Prostor koji je zakupljen koristila je i Bugarska za svoje predsjedanje, površine je 1830 četvornih metara, a za njega će se plaćati 28.000 eura mjesečno. Prostor se priprema i osposobljava tako da što prije počne primati hrvatske diplomate koji već odlaze u Bruxelles pripremati predsjedanje.

Prazno zjapi 4000 kvadrata


Usto, Hrvatska već sada u Bruxellesu unajmljuje prostore za diplomate. Prema informacijama MVEP-a, za oko 1600 kvadrata prostora koji trenutačno koristi hrvatsko Stalno predstavništvo u tom gradu plaća se najamnina od 17.254 eura. 
To da predsjedanje EU zaista zahtijeva veći prostor, nije upitno ni nelogično. Nelogično je – zapravo apsurdno – da dok se unajmljuju novi prostori, zgrada koju je Hrvatska kupila za više od 11,5 milijuna eura 2013. godine, za mandata ministrice Vesne Pusić, koja se prostire na više od 4000 četvornih metara te je smještena na idealnoj lokaciji u Bruxellesu, u blizini europskih institucija – godinama zjapi prazna. Doduše, ni ta zgrada ne bi posve pokrila hrvatske potrebe za vrijeme predsjedanja, no zasigurno bi pokrila velik dio. No, politička i pravna, ali i financijska zavrzlama i drama koja prate tu zgradu od same njezine kupovine i dalje traje. 


Odluku o kupnji te zgrade, nazvane Hrvatska kuća, u koju je trebalo biti smješteno Stalno predstavništvo pri EU te hrvatsko veleposlanstvo u Belgiji s konzularnim odjelom, donijela je u siječnju 2013. godine Vlada Zorana Milanovića. Zgrada je zjapila prazna pa je tijekom godina postala okupljalište narkomana i beskućnika. Hrvatska kuća našla se i pod povećalom Državnog ureda za reviziju koji je ocijenio da treba ispitati opravdanost kupnje zgrade, a i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2017. pozvala je DORH da ispita kupnju zgrade.

Godine su prolazile, a zgrada nije ni dobila dozvolu za rekonstrukciju, dijelom i zbog sporosti belgijskih vlasti, ali i cijena dozvola, zbog kojih se projekt nekoliko puta mijenjao kako bi dozvole bile jeftinije. MVEP je nakon nalaza revizije naručio i neovisnu studiju od sudskih vještaka za graditeljstvo i arhitekturu na temu “Procjena ulaganja u nedovršeni objekt ‘Hrvatska kuća’ u Bruxellesu”. Analizirane su sve potrebne radnje za dovršenje, potrebno vrijeme i visina sredstava za dovršenje zgrade. Rezultat analize pokazao je kako bi ispravan postupak uključivao što skoriji završetak projekta i useljenje hrvatskih diplomatskih predstavništava u zgradu.

Poništen natječaj

U lipnju prošle godine dobivena je urbanistička dozvola bez koje radovi nisu mogli krenuti. Zgrada je dobila i energetski certifikat, okolišnu dozvolu te pozitivno mišljenje vatrogasne službe. 
Radovi na obnovi zgrade procijenjeni su lani na 38 milijuna kuna. Zgrada je trebala biti obnovljena, no predsjedanje EU pomaknulo je rokove za završetak obnove. Natječaj za obnovu zgrade raspisan je 10. listopada prošle godine. No na njega se javila samo jedna tvrtka, Teh-gradnja, koja je dala ponudu za 1,5 milijuna eura veću od procijenjene, a u MVEP-u nisu imali toliko osiguranog novca u proračunu. Procijenjena vrijednost nabave bila je 5,1 milijun eura bez PDV-a, tj. 38 milijuna kuna, a Teh-gradnja ponudila je 6,6 milijuna eura bez PDV-a, tj. 48,8 milijuna kuna. Natječaj je potom poništen. U MVEP-u kažu da idu u novi natječaj. Pokušat će naći nove partnere za Hrvatsku kuću.

Video: Hrvatski apsurdi