Oporba optužila vladajuće da štite nasilnike, a ne žrtve zlostavljanja

Danas je u Saboru bilo prilično burno, a oštra polemika izbila je tijekom glasanja, ali i tijekom rasprave o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019., o čemu je izvještaj podnio povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan.

Što se tiče glasanja, najviše je oštrih oporbenih reagiranja izazvala činjenica što je Vlada odbila SDP-ov prijedlog izmjena Kaznenog zakona prema kojima bi se kazneno djelo spolnog uznemiravanja gonilo po službenoj dužnosti, umjesto po prijavi u roku tri mjeseca od počinjenja djela. A kako je postupila Vlada, postupila je potom i vladajuća većina u Saboru pa je taj SDP-ov prijedlog zakonske izmjene odbila sa 74 glasa protiv, dok je "za" ukidanje tromjesečnog zakonskog roka za prijavu kaznenog djela spolnog uznemiravanja bio tek 51 zastupnik, a dvoje ih je bilo suzdržano. Što misli o ponašanju većine, oporba je pokazala time što su nakon glasanja oporbeni zastupnici ustali te prosvjedujući okrenuli leđa onom dijelu sabornice u kojem sjede zastupnici vladajuće većine.
A prije glasanja, nekoliko je oporbenih zastupnica argumentirano apeliralo da se SDP-ov prijedlog izmjena Kaznenog zakona prihvati kako bi se zaštitle žrtve spolnog uznemiravanja.

- Dogodit će se da će nasilje otići u zastaru ako studentice, radnice, kućanice, sve žene koje trpe seksualno nasilje, to ne prijave u roku tri mjeseca. Vrijeme je da se s riječi prijeđe na djela - kazala je Sabina Glasovac (SDP), dok je Marijana Puljak (Centar) podsjetila kako se tijekom rasprave pokazalo da se svi zastupnici u Saboru, njih 151, slažu da se žrtvama mora pomoći, pa se onda zapitala u čemu je problem i koja je šteta ako se zakon sada odmah promijeni.

- Ne okrećite leđa žrtvama. Vaša argumentacija da se ovaj prijedlog odbija zato što se radi na novom sveobuhvatnijem zakonu, ne stoji. Ta će procedura trajati većinu godine, a u međuvremenu će otići u zastaru svi slučajevi seksualnog uznemiravanja o kojima smo slušali posljednjih mjeseci - poručila je Sandra Benčić (Možemo!).

Da je za žrtve bolje da se prijedlog izmjene zakona "donese prije nego poslije", istaknula je i Marija Selak Raspudić (nezavisna zastupnica u klubu Mosta) uputivši vladajućima i simboličnu poruku spominjući i čuvenu sintagmu Hannah Arendt o "banalnosti zla".

-  Kolege iz HDZ-a, znam da vam je neugodno jer se i vi slažete s ovim prijedlogom, ali sad za njega ne smijete glasati. Ne sudjelujte time u banalnosti zla - poručila je vladajućoj većini Marija Selak Raspudić.

- HDZ nije protiv cilja koji SDP želi postići nego ne želi Kazneni zakon mijenjati u kratkom vremenu dva puta. U tijeku je izrada izmjena Kaznenog zakona kojima će biti obuhvaćeno ono što traži SDP, ali i druge izmjene vezane za bolju zaštitu žena od spolnog zlostavljanja. Nije dobro da u tri mjeseca isti zakon mijenjamo nekoliko puta - braneći stav većine kazala je pak Marija Jelkovac (HDZ) što je izazvalo novu salvu reakcija oporbenih zastupnica.

- Vladajući će presuditi hoćemo li stati na stranu zlostavljača ili na stranu žrtava. Vladajući, ne okrećite leđa žrtvama - apelirala je Ružica Vukovac (DP), a Sandra Benčić, obraćajući se zastupnicima većine, reče: "Ovo je nova razina cinizma s vaše strane. Nije važnije koliko ćemo puta mijenjati zakon, već je važnije što prije zaštiti žrtve zlostavljanja i nasilja".

- Mi nismo poslušnici da čekamo Vladu da ona uputi zakon u proceduru kad joj paše i koliko puta joj paše - reagirala je Sabina Glasovac, dok je Marijana Puljak ustvrdila da je Jelkovac svojim riječima uvrijedila sve zastupnike i zastupnice u Saboru, kao i sve žrtve nasilja jer, kako reče, one nemaju vremena čekati.

U nastavku glasanja Sabor je jednoglasno, sa 114 glasova, usvojio zaključak vladajuće većine kojim se Vladu zadužuje da najkasnije do 31. svibnja Saboru dostavi prijedlog izmjena Kaznenog zakona, koji će biti usklađen s EU uredbama te će osigurati snažniju zaštitu žrtava spolnog uznemiravanja, među ostalim i uvođenjem kaznenog progona prema službenoj dužnosti.
Usto, Sabor nije podržao ni Mostov prijedlog za ukidanjem obaveznih članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori, što je bio Mostov prijedlog. No, izglasane su zakonske izmjene prema kojima pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju digitalni nomadi. U drugo saborsko čitanje poslane su pak zakonske izmjene o otocima, kontroli hrane, uzgoju domaćih životinja i veterninarstvu. A usvojena su i izvješća za 2019. o izvršenju državnog proračuna, provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu te učincima provedbe Zakona o otocima.

I dok se o svemu navedenom glasalo javno, jučer se u Saboru o jednoj točci glasalo tajno, i to o izboru sedam novih članova i članica Programskog vijeća HRT-a. Tako su, odlukom zastupnika, od deset predloženih kandidata, članovima toga prisavskog tijela postali: Vlaho Bogišić (dobio je 101 zastupnički glas), Nikola Baketa (99 glasova), Ozana Ramljak (92 glasa), Đemal Bratić (89 glasova), Ivica Lučić (89 glasova), Robert Markt (85 glasova) i Zorislav Lukić (83 glasova). Od njih sedam, pet će u Vijeću HRT-a biti četiri godine, dok će dvoje imati mandat u trajanju od samo dvije godine. Koga će zapasti dulji, a koga kraći mandat odlučit će se ždrijebom na sjednici Programskog vijeća HRT-a.

A prije glasanja, kako i nakon njega, raspravljalo se u Saboru i o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. I bilo je i prilično žestoko. A taj su tempo posebno nametali zastupnici Mosta.

Naime, Marin Miletić (Most) uvodno je ustvrdio kako se od javnosti skriva podatak o broju mrtvih građana koji su na posljednjim predsjedničkim izborima potpisom podržali neke kandidate.

- Ima li Državno izborno povjerenstvo (DIP) pravo uskratiti takvu informaciju od javnosti? Tko je dopustio da mrtvi daju potpise, da glasuju? Za koje su se predsjedničke kandidate skupljali potpisi i od mrtvih birača? Imaju li građani pravo znati tko je potpise za kandidaturu skupljao po grobljima? - nizao je Miletić seriju pitanja navodeći da je DIP-u nakon izbora postavljeno pitanje - ima li među prikupljenim potpisima i potpisa preminulih birača, a DIP je na to odgovorio - potvrdno.

- DIP je odgovorio da uz pojedine kandidature ima potpisa birača koji su odavno preminuli, no odbio je dati informaciju uz čije kandidature su pronađeni ti potpisi. Koliko je bilo takvih potpisa umrlih, stotinu, tisuću, osam tisuća? - povišenim je glasom pitao Miletić, dodajući da DORH i policija čak godinu dana nisu u stanju raspetljati potpise mrtvih.

Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako Vlada i ministarstva ne žele odgovorati ni na zatupnička pitanja, zapitavši se - kakva je to poruka narodu.

- U nas tajne informacije postaju javne, a one informacije koje bi trebale biti javne postaju tajne - reče Bulj.

- Mi smo našim građanima povjerenici za informiranje. Obraćaju nam s pitanjima jer misle da ćemo mi lakše doći do odgovora na ta njihova pitanja. No ispada da mi najteže dolazimo do odgovora jer Vlada ne odgovara na naša zastupnička pitanja niti nam daje zatražene informacije. Ovaj Zakon o pravu na pristup informacijama je smiješan, između ostalog i zato što imamo problem privida pristupa informacijama, što je još gore nego da nam se kaže da nam se informacije naprosto ne daju - ustvrdila je Marija Selak Raspudić (Most),  a Božo Petrov ironično je dometnuo kako je čuo da će vladajući strategiju poljoprivrede za razdoblje od 2020. do 2030. početi pisati tek iduće godine, znači retrogradno, pa se zato zastupnici ne moraju čuditi što Vladi nije dovoljno da im u zakonskom roku od 30 dana odgovori na postavljena pitanja.

Nikolu Grmoju (Most) zanimalo je - je li povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan u vrijeme kada je bio glavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova, potpisao rješenje za postavljanje Joška Pare za načelnika, iako je on imao samo srednju školu, a za tu se poziciju kao jedan od uvjeta tražio fakultet.

- U to sam vrijeme bio tajnik, no odluke o promaknućima i rasporedima u ime Ministarstva nikada nije donosio tajnik, nego čelna osoba, ministar ili njegov zamjenik, pa je i u ovom slučaju bilo tako - odgovorio je Pičuljan.

Hrvoja Zekanovića (Suverenisti) zasmetalo je što predstavnici referendumskih inicijativa za izmjenu izbornog zakona i otkazivanje Istanbulske konvencije nisu imali mogućnost uvida u pravi broj potpisa, odnosno način njihova brojanja.

- S moje točke gledišta, građanima je uskraćeno pravo na pristup informacijama - poručio je Zekanović povjereniku za informiranje Zoranu Pičuljanu. Na pitanje Ivana Kirina (HDZ), kakva je uloga povjerenika u trenutku kada procure informacije, Pičuljan je uzvratio da to nije sadržaj djelovanja povjerenika, već je njegova uloga zaštitna, žalbena.

- Postoje institucije koje se time bave - dometnuo je Pičuljan.

Kada je odgovarao na pitanje Rade Šimičevića (HDZ), kako se ponašaju čelnici tijela javne vlasti kod kojih su utvrđene nepravilnosti i kakve su sankcije, Pičuljan je kazao:

- Sankcije su prekršajne. Predložit ćemo da se uredi postupak prinudnog izvršenja rješenja povjerenika, utvrđenjem novčane kazne za one koji grubo krše Zakon o pravu na pristup informacijama.