Kolumna

Hrvatski vojnik za budućnost ili topovsko meso NATO-a?

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Vojska
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Vojska
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Vojska
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Vojska
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Vojska
31.01.2017.
u 09:23
S kojom infrastrukturom računa Ministarstvo obrane, s kojim novcem, i, zaista, s kojim ciljem?
Pogledaj originalni članak

Lavinu pitanja, zasad bez odgovora, izaziva inicijativa ministra obrane Damira Krstičevića za ponovno uvođenje vojnog roka. Počev od 2019. godine, u trajanju do 30 dana obveza bi godišnje obuhvatila 30.000 mladića, dok bi djevojke o takvom angažmanu odlučile dragovoljno.

Riječ je o uvođenju tzv. light vojnog roka koji podrazumijeva savladavanje osnova vojničke obuke. No s kojim to novcem, čak i za light varijantu, računa Ministarstvo obrane? S kojim smještajnim kapacitetima, s kojom infrastrukturom?

U konačnici, s kojim ciljem? Kada već nisu dostatna za transformaciju iz mladića u muškarca – a nisu – jesu li četiri tjedna dostatna za elementarna vojnička znanja, za preživljavanje u uvjetima agresije?

Je li 30 dana baš prava mjera onome tko nikada nije držao oružje u rukama da postane vojnik, bude efikasan i da pritom ostane živ? Ili bi pak više o preživljavanju naučio u izviđačima?

Je li ovaj projekt svojevrsni odgovor na geopolitičko preslagivanje na tlu Europe, na novo miješanje karata na globalnom planu, zveckanje oružjem u susjedstvu ili realna potreba u sigurnosnom sustavu koji se upire biti efikasan?

Stvara li se u 30 dana hrvatski vojnik za budućnost ili topovsko meso za račun NATO-a? Jer, kada se služenje vojnog roka u trajanju od šest mjeseci još 2008. u Hrvatskoj pokazalo preskupim i kada je poznato da, primjerice, Turska kao članica NATO-a propisuje 15 mjeseci vojske za svoje mladiće, a neutralna Švicarska 18 tjedana, što će našoj mladeži donijeti dvadesetak dana u ljetnim kampovima?

Kako bilo, javljaju se sa svih strana zagovornici i protivnici ovog projekta, opipava se bilo javnosti, otvara se rasprava, što je, čini se, ministar i priželjkivao, no završnu riječ o ovom za svakog roditelja iznimno osjetljivom pitanju morat će ipak imati struka.

Zasad je sigurno tek jedno: da se novoj strategiji nacionalne sigurnosti, koja poprima sve konkretnije obrise, pristupa vrlo ozbiljno, no pristupa li se i odgovorno?

Javnost čeka odgovore s nestrpljenjem.

>> Blic: Zašto se Srbija naoružava kao da sutra počinje rat?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

DU
Deleted user
09:41 31.01.2017.

prvi i temeljni zadatak hrvatskog vojnika je obrana granica države hrvatske u datom momentu a ne trabunjanja o budućnosti i to dalekoj. vojni rok od 30 dana je deja vu, bez veze, Hrvatska država u svakom momentu mora imati 10 ak tisuća dobro obučenih i spremnih i motiviranih vojnika , a ne mora imati npr.30 generala čemu to, etc

BL
blagoje58
09:55 31.01.2017.

Hrvatska vlast mora inzistirati na dokazu pravog savezništva NATO i drugih saveza s našom zemljom. Kako je moguće da dok Hrvatska ima tjeralicu za Hernadijem, Austrija i Njemačka mu omogućuju javne nastupe. To dokazuje da je tim zemljama nebitna zemlja, i da odluke njene administracije pravno nevažećima. Istovremeno Hrvatska mora izručiti svoje državljane nor Njemačkoj (ne ulazeći u njihovu krivicu ili ne). Takvo ponašanje drugih država je najobičnija drskost, a ponašanje naše vlasti kukavičko, poltronaško i maćehinsko prema narodu koji ju plaća.

NA
navijeke
13:21 31.01.2017.

Parafrazirat ću cijenjenu Renatu Rašović pri ocjenjivanju članka. Naime, ona temi pristupa vrlo ozbiljno, no pristupa li i odgovorno veliko je pitanje.