Hrvatskoj zeleno svjetlo za Schengen do kraja 2020.

U okviru konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” na temu hrvatskog predsjedanja EU održana je i panel-diskusija na kojoj su o ključnim prilikama i izazovima hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici iduće godine raspravljali vladajući i oporbeni političari i stručnjaci. Najveću je pozornost pritom privukla procjena ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana da bi Hrvatska zeleno svjetlo za ulazak u schengensku zonu mogla dobiti do kraja 2020., tijekom predsjedanja Njemačke.

Javna uloga Večernjeg lista

– Mislim da bismo to za vrijeme njemačkog predsjedanja mogli očekivati budući da je Njemačka upravo ta zemlja koja nas jako podržava... Mislim da smo tu realno optimisti – odgovorio je Grlić Radman na pitanje moderatorice, Večernjakove novinarke Petre Maretić-Žonje, može li se ulazak RH u Schengen očekivati za njemačkog predsjedanja. Pitanje ulaska u Schengen nije tema koju će za svog predsjedanja otvarati Hrvatska budući da nije običaj da predsjedateljice na dnevni red stavljaju teme od interesa vlastite nacije.

Ministar podsjeća da je Hrvatska već dobila zeleno svjetlo Europske komisije i sada čeka da političku odluku donese Europsko vijeće.

Što se tiče priprema za predsjedanje, Grlić Radman tvrdi da je Hrvatska za to pripravna i ističe da će se troškovi predsjedanja držati u racionalnim okvirima. Procjena ukupnog troška predsjedanja kreće se između 50 i 70 milijuna eura, a ministar kaže kako će se ciljati na niži iznos, dok je, primjerice, Bugarska u taj posao uložila 75 milijuna eura.

SDP-ov zastupnik Joško Klisović poručio je da parlamentarna oporba predsjedanje ne namjerava koristiti kako bi napakostila Vladi. Dapače, kaže da će oporba dati svoj doprinos predsjedanju, prije svega kroz njegovu parlamentarnu dimenziju, putem skupova u Saboru tijekom kojih će s kolegama iz drugih članica raspravljati o svim temama koje su prioriteti hrvatskog predsjedanja.

Ovakvu poruku iz oporbe dobrodošlom smatra i ministar Grlić Radman koji je komentirao da to odražava civilizacijsko lice Hrvatske te da se upravo u tome ogledaju europske vrijednosti.

– Kad su u pitanju nacionalni interesi, mislim da je tu doista ta suradnja apsolutno nužna – rekao je ministar.

Bolja vidljivost Hrvatske

Rektor sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila predsjedanje smatra prigodom da Hrvatska osnaži svoju poziciju u EU, ali i da progovori o pitanju regionalne stabilnosti i sigurnosti.

– To nije samo tema od izravnog interesa Hrvatske, nego cijele Unije – kazao je Cvrtila te ocijenio kako bi EU morala pružiti jasnu perspektivu članstva državama na jugoistoku Europe, kako se situacija ne bi nastavila razvijati u neželjenom smjeru. Cvrtila se boji da bi francusko protivljenje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom moglo pokrenuti antidemokratske procese u tim zemljama.

Zanimljiv prijedlog vezan uz proširenje iznio je Joško Klisović. On smatra da bi jedan od rezultata hrvatskog predsjedanja, posebno svibanjskog summita o proširenju, trebala biti uputa Europskoj komisiji da pripremi odluku o otvaranju pregovora s dvjema zemljama, ali bez preciziranja datuma otvaranja pregovora. Uvjeren je da bi to bila dobra poruka za zemlje koje očekuju otvaranje procesa, pri čemu bi se izbjeglo dodatno iritiranje Francuske.

O mogućnostima koje predsjedanje pruža dodatnom brendiranju Hrvatske govorio je Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti. Skoko ističe da će pozornost europskih medija plijeniti sami politički forumi u okviru predsjedanja, ali da će se izvještavati i o životu u Hrvatskoj i sl. te da će Hrvatska u tom razdoblju imati bolju vidljivost.

– Na nama je hoćemo li im pokazati i najbrži električni automobil na svijetu ili svoju kulturnu baštinu – ističe Skoko.