U raspravi o godišnjem izvješću Europskog parlamenta o funkcioniranju schengenske bezgranične zone čuli su se jasni pozivi da se Hrvatska što prije primi u članstvo Schengena, ali i sad već uobičajene kritike iz redova zelenih zastupnika koje se tiču postupanja prema migrantima na hrvatskoj granici prema BiH.
Izvjestiteljica na ovu temu bila je slovenska socijaldemokratkinja Tanja Fajon, koja je također u svom govoru spomenula Hrvatsku kao državu koja je “na pravom putu” za Schengen.
Jednoglasna odluka članica
Inače, u većem dijelu to se izvješće bavi apelima za ponovnom uspostavom pune funkcionalnosti schengenske zone kao takve, a potom se usputno bavi pozivom na primanje novih članica koje je Komisija ocijenila tehnički spremnima i koje žele ući što prije, ali im je za to potrebna jednoglasna odluka svih članica Schengena.
Fajon i drugi europarlamentarci u raspravi su spominjali podatak o oko 275 privremenih graničnih kontrola uvedenih na unutarnjim granicama schengenske zone u proteklih pet godina. Kao opravdanje za privremeno vraćanje kontrola u zemljama poput Njemačke, Švedske, Austrije ili Francuske najprije je, 2015., poslužila borba protiv terorizma, potom i bolje upravljanje migrantskom krizom, a te kontrole uvedene zbog migranata na nekim graničnim prijelazima nikad nisu ukinute, nego se kao privremene nastavljaju već dulje od pet godina.
Izbijanje pandemije i proglašenje strogih epidemioloških restrikcija dalo je povoda mnogim državama unutar schengenske zone da nastave s tim privremenim graničnim kontrolama. Upravo tome se želi stati na kraj kako bi Schengen ponovno bio zona bez ikakvih graničnih kontrola.
– Granične kontrole na unutarnjim granicama neće zaustaviti ni kriminalce ni teroriste. Zaustavit će ih samo bolja suradnja policija. I virus je stvarna opasnost, ali provjere na granicama nisu i neće zaustaviti virus. Neka nas ljeto 2021., ljeto slobode, inspirira da potpuno obnovimo slobodu kretanja. Moramo također dovršiti rad na Schengenu i stoga je vrijeme da Bugarska, Rumunjska i Hrvatska dobiju svoje mjesto u Schengenu – poručila je Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnja pitanja.
Izvjestiteljica Tanja Fajon traži da Komisija svaku državu članicu koja drži “privremene” granične kontrole unutar Schengena tuži Sudu EU pa neka se države ondje opravdavaju i brane.
– Nijedna država članica ne može si dopustiti da Schengen nestane. To bi nas koštalo previše, politički i gospodarski. Ako je budućnost Schengena u pitanju, onda je i budućnost Europe u pitanju. To nitko ne želi – poručila je Fajon.
Govornica uime kluba zelenih iskoristila je raspravu kako bi kritizirala ilegalnu, ali po izvješćima nevladinih udruga poprilično raširenu praksu nasilnog odvraćanja tražitelja azila metodama koje se uglavnom opisuju kao “pushback”.
Kršenje ljudskih prava
– U Hrvatskoj imamo nevjerojatno nasilje na vanjskoj granici, ali to se događa i u Francuskoj, Italiji... Međutim, sve to jednostavno nije zakonito. To je u potpunosti suprotno europskom projektu. Temeljna prava treba poštivati sustavno i svuda. Ako neka država članica tolerira nasilje na granicama, odmah treba provesti neovisnu istragu – rekla je Gwendoline Delbos-Corfield, Francuskinja i potpredsjednica kluba zelenih u EP-u.
I govornica uime kluba europskih socijalista, njemačka SPD-ovka Birgit Sippel, koncentrirala se uglavnom na kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama. HDZ-ovi europarlamentarci na to su imali spreman odgovor:
– S moderniziranom policijom Hrvatska danas ispunjava dužnost prema svim europskim građanima štiteći najdužu kopnenu vanjsku granicu. Odgovorno i zakonito, a odnedavno i uz neovisni nadzor granične kontrole. Zbog svega toga i Komisija nedvosmisleno potvrđuje da je Hrvatska spremna za Schengen, a Parlament šalje snažnu poruku da svi Europljani trebaju uživati jednake slobode kretanja – poručio je u raspravi Karlo Ressler.
VIDEO Toplinski val zahvatio je Hrvatsku: Pripremite se, bit će još gore!
Pisati protiv Schengena u turističkoj zemlji kao što je Hrvatska mogu samo ili zlonamjernici ili ekonomski slijepci !