'Organizirat ćemo uredan Brexit i okvir za buduće odnose'

Stvar se zakotrljala. Ne kao umjetna gruda snijega, koju je premijer Andrej Plenković danas u Bruxellesu primio od nove finske premijerke, 34-godišnje Sanne Marin, što je bila simbolična primopredaja predsjedanja iz finskih u hrvatske ruke, nego u smislu da se posao oko hrvatskog predsjedanja, koje počinje 1. siječnja, polako zakotrljava – i već sad postaje jasno da će to predsjedanje biti u nikad neobičnijim okolnostima za EU.

VFO u rukama Michela

Na dvodnevnom summitu EU Hrvatska je dobila zaduženje da kao predsjedateljica u prvih šest mjeseci 2020. koordinira stav Vijeća o sadržaju i sastavu Konferencije o budućnosti Europe. Tijekom summita stigli su rezultati izbora u Velikoj Britaniji nakon kojih je postalo jasno da će se Brexit konačno dogoditi do kraja siječnja i da će već do kraja veljače hrvatsko predsjedanje trebati pripremiti na Vijeću za opće poslove EU usvajanje formalnog pregovaračkog mandata EU27 za buduće odnose s Ujedinjenim Kraljevstvom kao trećom državom izvan EU. A prva politička rasprava o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), sedmogodišnjem proračunu EU do 2027. godine, samo je učvrstila sudionike summita u uvjerenju da će pregovori o VFO-u biti najteži proračunski pregovori u povijesti EU. To, doduše, neće voditi hrvatsko predsjedanje jer je na summitu upravo zaključeno da predvodnik tih pregovora, nakon finskog predsjedanja, postaje novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, ne više sljedeća zemlja u rotirajućem predsjedanju, nego Michel osobno. Ipak, rješenje za VFO koje Charles Michel predloži mora potom biti usvojeno na Vijeću za opće poslove EU koje će u tom trenutku voditi Hrvatska.

– Prava eksplozija međunarodnih aktivnosti – najavio je premijer Plenković na odlasku s dvodnevnog summita. – Dakle, Charles Michel dolazi u Zagreb 7. siječnja, ja putujem u Pariz kod Macrona 8. siječnja, Ursula von der Leyen i cijela Komisija dolaze u Zagreb 9. i 10. siječnja, 14. siječnja govorim u Strasbourgu pred Europskim parlamentom o našem programu predsjedanja, nakon toga odlazimo u Bruxelles obilježiti početak predsjedanja, potom odlazak u Berlin... – nabrajao je Plenković tonom čovjeka koji ima puno posla, ali posla kakvog je priželjkivao čitav svoj život.

Tijekom ovog summita hrvatski premijer imao je i bilateralni sastanak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, u očitom pokušaju da ga uvjeri kako bi do svibanjskog neformalnog summita lidera EU i zapadnog Balkana u Zagrebu bilo dobro da Francuska omekša svoju oštru blokadu otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To omekšavanje Macrona je koordinirano, ne radi to samo Plenković, nego, opet, i Charles Michel i Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel. Jedan upućeni visoki izvor kaže da je pritisak na Macrona velik, kako se do summita u Zagrebu nešto može učiniti, ali kako nije sigurno da će se uspjeti jer Macron je Macron. Želi prvo vidjeti dogovorenu veliku reformu EU pa tek onda pomake u politici proširenja.

Usvojili, ali nisu

– Što se tiče Velike Britanije, Barnier nastavlja biti glavni europski pregovarač, ne više za dogovor o izlasku nego o budućim odnosima, a Hrvatska će kao predsjedateljica u Vijeću pomoći da se već tijekom siječnja ratificira ugovor o izlasku UK, a onda bismo već početkom veljače nastojali dogovoriti pregovarački okvir za buduće odnose – rekao je Plenković.

Na summitu su ipak usvojeni zaključci o ambiciji EU da postane klimatski neutralan kontinent do 2050., iako se jedna zemlja, Poljska, ostala do kraja protiviti implementaciji takvog cilja u svom gospodarstvu, koje 80 posto energije dobiva iz ugljena. I to je još jedna neobičnost trenutka u kojem Hrvatska preuzima važnu ulogu u Vijeću EU: prvi put države članice tvrde da su nešto usvojile iako matematika govori da nisu ako je jedna država bila i ostala protiv.