Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra, danas je bio gost emisije na Večernji TV-u, u kojoj se, između ostalog, govorilo o upisima studenata na fakultete, o državnoj maturi i povećanju broja stranih studenata na našim sveučilištima.
Prema prijavama, Algebra bilježi najveći interes maturanata.
– Prijave studijskih programa još traju, ali kada ovu godinu uspoređujemo s prethodnima, ovo je rekordna godina. Mogli bi je završiti s 15 do 20 posto više brucoša nego prethodnu koja je također bila rekordna.
Koji programi interesiraju ovu generaciju studenata?
– Korona je pridonijela tome da se odgovornije pristupa odabiru studija. A naši su studiji vezani više uz digitalno područje koje je u ovoj krizi pokazalo višu otpornost. Porastao je interes prema zanimanja koja su u principu globalna. Recimo, kad je riječ o digitalnom marketingu, imamo čak 60 posto više prijava.
Posljednjih godina sve je viši interes za privatna sveučilišta i veleučilišta.
– Tu je naglašena komponenta praktičnog rada, pripreme za zanimanja i suradnju s gospodarstvom pa mladima to daje više želje da se orijentiraju u tome smjeru prije nego javnim sveučilištima. S obzirom na to, iz godine u godinu dobivamo sve bolje učenike.
Koji je prosjek studenata koji se upisuju kod vas?
– On je oko 4,0. To je otprilike kao i prosjek studenata koji odlaze na Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Te brojke, dakle, rastu.
Koliko im treba do zaposlenja?
– Mnogi studenti, poglavito ovi iz softverskog segmenta, već su do kraja druge godine zaposleni. Nastojimo ih što dulje zadržati u sustavu obrazovanja, a karijere su im zagarantirane.
Maturanti posljednje dvije godine imaju dosta teškoća s državnom maturom.
– Da, jer nikad ne znaju kako će izgledati matura. Hoće li biti u stvarnom obliku ili virtualnom, hoće li se smanjivati ili povećavati... To njih jako buni i čekaju posljednji trenutak za odluku što će se događati. No, dvije trećine maturanata upiše svoj prvi izbor studija. Oni se kontinuirano moraju kvalitetno pripremati. To nije lako, ali ne trebaju si stvarati grč ako ne uspiju iz prve. Uostalom, imaju i mogućnost studiranja u inozemstvu.
U posljednje vrijeme imamo više upisnih mjesta nego studenata, a javna sveučilišta ne prilagođavaju se na tu situaciju.
– Neki su se već počeli pripremati za prihvat stranih studenata, što je budućnost naših sveučilišta. I neki se već ipak prilagođavaju.
U jeku pandemije naše obrazovanje zanimljivo je stranim studentima, a i na vašoj Algebri rekordan je broj stranaca.
– Da, to nas je jako razveselilo. Ove godine imamo polovicu stranih studenata koji su počeli na diplomskim studijima. Fizički su došli u Zagreb, imamo Francuze, Talijane, Alžirce, Meksikance, Nizozemce, Turke... Njih je 48 sada došlo na studij, a najviše ih je na području sistemskog inženjerstva, digitalnog marketinga, dizajna i softverskog inženjerstva. Oni uvijek donose dodatnu dinamiku. Kad ih pomiješate s našim studentima, nastanu sjajne suradnje, drukčiji način razmišljanja, frcaju ideje o zajedničkim projektima i startupovima.
Kako to da su se Francuzi odlučili doći studirati u Hrvatsku?
– Francuska jako forsira mobilnost studenata i oni bi barem godinu dana trebali studirati u inozemstvu. Situacija s koronom je izazvala brojne teškoće pa im se Hrvatska učinila zanimljivom zbog kompatibilnosti programa, sigurna smo destinacija, naše tvrtke imaju brojne uspjehe, a i naša zemlja im nije skupa.
Mogu li strani studenti koji dolaze mijenjati našu imigracijsku politiku?
– Prošle godine imali smo podatak da je 2400 više ljudi odselilo nego što je uselilo u Hrvatsku. Pametna studentska politika može utjecati na to da se nadoknadi taj minus koji imamo, a mnoge europske zemlje tako i rade. Treba raditi na tome da im se maksimalno olakša dolazak ovamo, a to bi u sljedećih deset godina trebao biti jedan od krunskih Vladinih projekata.
sretan vam dan žena!