Rat telekoma: HT za ravnopravnu utakmicu, A1 razmatra pravne korake, Telemach proziva HAKOM

Hrvatsko telekom tržište brzog interneta moglo bi najranije od 1. prosinca biti posve deregulirano u 72 zemljopisna područja u Hrvatskoj koja su proglašena konkurentima, dok će za ostalih 500 nekonkurentnih jedinica, za operatora sa značajnom tržišnom snagom (Hrvatski Telekom) i dalje vrijediti regulatorne obveze.

­To znači da će pružatelji usluga brzog širokopojasnog pristupa poput najvećih nacionalnih operatora HT-a uz Iskon, A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska, te onih manjih i lokalnih poput primjerice Terrakoma, Pro-ping-a, Terrakom i Magic Net-a, imati isti status na tržištu. Točnije, HT-u će se u tih 72 područja skinuti status operatora sa značajnom tržišnom snagom i ukinuti dosadašnje regulatorne obveze po pitanju cijena.

Geografska segmentacija

Lobiranja alternativnih telekoma, pri HAKOM-u, u javnom savjetovanju, i pred Europskom komisijom da se deregulacija ne dogodi, nisu urodila plodom. EK je dala zeleno svjetlo HAKOM-u, točnije odobrila je prijedlog odluke HAKOM-a o analizama tržišta širokopojasnog pristupa, preduvjeta za novu regulaciju tržišta. Konačnu odluku o deregulaciji tržišta, kažu iz HAKOM-a, donijeti će do kraja srpnja.

Potom bi, kako je napisano u Prijedlogu analize, trebalo proteći 120 dana predviđenih za prilagodbu, što znači da bi početkom prosinca deregulacija u 72 zemljopisna područja u RH trebala stupiti na snagu. Podsjetimo, umjesto dosadašnje prakse da se tržišna snaga operatora određuje na ukupnom teritoriju i na osnovu toga odrede obveznici regulacije, po novom, Hrvatska je podijeljena spram tehnologije te spram geografskih područja. Cilj pothvata je, prema HAKOM-u, poticanje tržišne utakmice, investicija, te posljedično sniženje cijena za korisnike, i ujedno smanjenje jaza između urbanog i ruralnog dijela Hrvatske kada se radi o dostupnosti brzog interneta.

VEZANI ČLANCI:

"Prema tehnologijama, tržište je segmentirano na tržište malog kapaciteta s uslugama pristupa internetu putem bakrene mreže i mobilnih mreža te tržište velikog kapaciteta koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža, tj. VHCN – mreža. Geografska segmentacija, je napravljena za tržište velikog kapaciteta jer uvjeti tržišnog natjecanja nisu jednaki na cijelom području RH, a sve u skladu s Preporukom EK", pojasnio nam je nedavno Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a te dodao:

"Razlog zašto je geografska segmentacija provedena samo za tržište velikog kapaciteta proizlazi iz Preporuke i logičan je. Radi se o tržištu u koje ulaze mreže koje grade svi operatori, a ni rasprostranjenost takvih mreža ni tržišna snaga HT-a nisu ni približno jednaki u svim područjima. Geografska analiza koju smo proveli za svaku općinu, grad i gradske četvrti Grada Zagreba, što su ukupno 572 geografske jedinice, pokazala je velike razlike u pokrivenosti te u maloprodajnom tržišnom udjelu HT-a između pojedinih jedinica", objasnio je Obuljen u nedavnom intervjuu za Večernji list

S tom analizom i novom regulacijom tržišta posebno su nezadovoljni svi konkurenti HT-a. Ukratko, kako su se izjasnili i prilikom javnog savjetovanja, i u javnim istupima, zabrinuti su za tržište jer smatraju da je odluka preuranjena te da nije u skladu s EU praksom, spore udjele HT-a na tržištu, odnosno kriterije HAKOM-a pri segmentaciji tržišta, te smatraju da posljedice neće biti dobre po tržište.

Suprotno očekivanjima HAKOM-a da tržište dobije poticaj, iz A1 kažu kako HAKOM tom odlukom "demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje HT još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga HT biti dereguliran!", te dodaju: "Omogućavanje daljnjeg jačanja dominantne pozicije HT-a u optičkoj infrastrukturi u urbanim područjima te demotiviranje investicija ostalih operatora negativno će se odraziti na ujednačen digitalni razvoj RH i na jednaku dostupnost optičkih mreža u urbanim i u ruralnim područjima jer će HT svojom dominacijom uz pomoć deregulacije istisnuti konkurente s tržišta". Iz A1 najavljuju da će "po analizi konačne odluke HAKOM-a donijeti odluku o korištenju raspoloživih pravnih sredstava".

Iz Telemacha, pak, između ostalog poručuju: "Umjesto poticajnog investicijskog okruženja za sve operatore, takva odluka ide u smjeru poticanja investicija samo jednog operatora i to nas najviše zabrinjava", te dodaju" Telemach će se, kao i ostali operatori, morati prilagoditi novom regulatornom okruženju, no takvom odlukom investitorima se šalje negativa i obeshrabrujuća poruka da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj. Upravo je višegodišnja upitna regulacija "zaslužna" za pozicioniranje Hrvatska na začelje EU prema DESI indeksu".

Primjedba Europske komisije

Iz HT-a, koji pak već duže vrijeme zagovara deregulaciju tvrde: "Deregulacija mreža velikih brzina u konkurentnim područjima omogućit će nam cjenovno konkurentniju ponudu te da se prilagodimo zahtjevima korisnika što danas ne možemo zbog stroge regulacije cijena, iako u mnogim područjima RH postoje alternativne mreže i snažna konkurencija koja nije regulirana te gdje je tržišni udio HT-a i manji od konkurenata", kaže Siniša Đuranović, član Uprave HT-a za korporativne poslove, te dodaje: "S ovom promjenom u regulaciji, dat će se poticaj za daljnja ulaganja i omogućiti ravnopravnu tržišnu utakmicu koja u pravilu rezultira nižim cijenama za krajnje korisnike".

VEZANI ČLANCI:

Iz HT-a su se osvrnuli i na kritike konkurenata: "Jasno nam je da konkurentima koji su većinom velike telekomunikacijske i medijske grupacije nije drago što će i HT moći sudjelovati u ravnopravnoj tržišnoj utakmici i bolje konkurirati za korisnike u dereguliranim područjima. No, deregulacija je apsolutno ispravan pristup od kojeg će koristi imati krajnji korisnici i, po našem mišljenju, takva je odluka davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći", stoji u izjavi Siniše Đuranovića. Kakve će posljedice prouzročiti deregulacija tržišta brzog fiksnog interneta, vidjet će se u narednom periodu. A HAKOM je odredio novu analizu za dvije godine, koja bi trebala i poslužiti kao svojevrsni osigurač, ako procesi neće ići pravim smjerom. Jedini zahtjev EK-a pri odobrenju analiza jest da se pri ažuriranju popisa zemljopisnih jedinica odradi i javno savjetovanje, koje prvotni dokument nije predvidio.

Telekome smo pitali koji su njihovi sljedeći potezi u prilagodbi novoj regulativi, hoće li spram nove regulative promijeniti područja ulaganja, hoće li nova regulativa dovesti do različitih cijena u 72 deregulirana područja odnosno hoće li snižavanje cijena biti izgledan scenarij?

Donosimo odgovore u cijelosti.

Iz Hrvatskog Telekoma, Siniša Đuranović, član Uprave za korporativne poslove, izjavio je:

„Deregulacija mreža velikih brzina u konkurentnim područjima omogućit će nam cjenovno konkurentniju ponudu te da se prilagodimo zahtjevima korisnika što danas nismo u mogućnosti zbog stroge regulacije cijena. Regulacija cijena je trenutno prisutna unatoč tome što u mnogim područjima RH postoje alternativne mreže i snažna konkurencija koja nije regulirana te gdje je tržišni udio HT-a i manji od konkurenata.

Postojeća regulatorna situacija rezultirala je nedovoljnom iskorištenosti izgrađenih optičkih mreža čime se dovode u pitanje daljnja ulaganja. S ovom promjenom u regulaciji situacija će barem djelomično biti bolja, dat će poticaj za daljnja ulaganja i omogućit će ravnopravnu tržišnu utakmicu koja u pravilu rezultira nižim cijenama za krajnje korisnike.

Jasno nam je da našim konkurentima koji su većinom velike telekomunikacijske i medijske grupacije nije drago što će i HT moći sudjelovati u ravnopravnoj tržišnoj utakmici i bolje konkurirati za korisnike u dereguliranim područjima. Međutim, deregulacija je apsolutno ispravan pristup od kojeg će koristi imati krajnji korisnici i po našem mišljenju takva odluka je davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći.

Što se tiče daljnjih ulaganja, HT je nacionalni operator i ulažemo u cijeloj Hrvatskoj i to ne samo u gradovima i urbanim područjima te u tom smislu strategiju ulaganja nećemo mijenjati. Naime mi očekujemo i nadamo se da će uskoro, u skladu sa praksom u EU, cijela Hrvatska biti deregulirano područje, a ne kako je sada predloženo, samo 72 od više od 500 administrativnih jedinica.“

Iz A1 Hrvatska odgovorili su:

A1 Hrvatska je ozbiljno zabrinuta zbog odluke HAKOM-a o deregulaciji Hrvatskog Telekoma na područjima optičkih mreža. Smatramo kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, odnosno da je ona preuranjena, te da ista nije u skladu s EU praksom. HAKOM ovom odlukom demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje Hrvatski Telekom još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga Hrvatski Telekom biti dereguliran. U interesu HAKOM-a bi trebalo biti unaprjeđenje položaja Hrvatske prema DESI indeksu te ostvarenje ciljeva Digitalne dekade. Omogućavanje daljnjeg jačanja dominantne pozicije HT-a u optičkoj infrastrukturi u urbanim područjima te demotiviranje investicija ostalih operatora negativno će se odraziti na ujednačen digitalni razvoj Republike Hrvatske i na jednaku dostupnost optičkih mreža u urbanim i u ruralnim područjima jer će HT svojom dominacijom uz pomoć deregulacije istisnuti konkurente s tržišta. A1 Hrvatska će po analizi konačne odluke HAKOM-a donijeti odluku o korištenju raspoloživih pravnih sredstava.

Iz Telemacha stigao je sljedeći odgovor:

"U Telemachu smatramo da je odluka o deregulaciji preuranjena budući da domaće telekom tržište još uvijek nije dovoljno zrelo za ovako veliki korak. Svoja smo stajališta i prijedloge, osim HAKOM-u, detaljno izložili i Europskoj komisiji i žao nam je što nije bilo prostora za prihvaćanje niti jednog argumenta iznesenog od strane nekoliko operatora.

Naglasili smo činjenicu da HAKOM-ov prijedlog kriterija za procjenu konkurentnosti geografskih jedinica, a onda i deregulaciju HT-a, bitno odudara od EU prakse. Primjerice, proces deregulacije operatora sa značajnom tržišnom snagom iniciran je od strane regulatora u drugih EU državama u trenutku kada je tržišni udio dominantnog operatora ne prelazi 50 posto. Prema našim procjenama, temeljenim na javno dostupnim podacima o tržištu, maloprodajni tržišni udio HT-a na širokopojasnom fiksnom pristupu je oko 60 posto. Na gotovo svim tržištima u EU, za procjenu konkurentnosti uzimala se u obzir prisutnost barem 2 alternativna operatora uz prisutnost na maloprodajnom tržištu od oko 15 posto.

Stvara se dojam kako su se prilikom postavljanja prijedloga deregulacije uzimali neki jedinstveni primjeri iz EU koji su, zbog drugačije tržišne utakmice, ondje bili prihvatljivi te ih je nemoguće usporediti s hrvatskim tržištem. Primjerice, podjela tržišta na tržište malog kapaciteta (bakrena infrastruktura) i tržište velikog kapaciteta (optika) primijenjena je samo u Danskoj koja u odnosu na Hrvatsku ima neusporedivo visoku pokrivenost fiksnim broadbandom, od čak 95 posto. Kad govorimo, pak, o podjeli po geografskoj segmentaciji, prema kojoj je Hrvatska podijeljena na čak 572 premala i međusobno neusporediva područja, taj je model primijenjen jedino u Češkoj na čijim je geografskim područjima bilo po dvadesetak konkurenata, a vodeći telekom nije imao većinski tržišni udio.

Smatramo da su i neke ranije odluke regulatora bile suspektne te da su negativno utjecale na ulaganja alternativnih operatora na štetu cjelokupne digitalne transformacije društva i njenih građana. To ipak nije demotivirao Telemach koji je prije dvije godine ušao na fiksno tržište kao treći operator. Upravo su velika ulaganja Telemacha u optiku u kratkom roku potaknula i druge operatore na investiranje u optiku, što je dobro i za korisnike i za digitalni razvoj zemlje. I sada, kada je zdrava tržišna utakmica tek započela i kad bi regulatorno okruženje trebalo poticati daljnje investicije svih operatora i pomoći u zatvaranju digitalnoj jaza te u Hrvatskoj, događa se suprotno.

Postojeći prijedlog deregulacije fiksnog tržišta vodit će ka povećanju digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja.

Umjesto poticajnog investicijskog okruženja za sve operatore, ovakva odluka ide u smjeru poticanja investicija samo jednog operatora i to nas najviše zabrinjava. Negativno će utjecati na druge tržišne igrače, narušit će tržišnu dinamiku, a posljedično i daljnja ulaganja alternativnih operatora. U konačnici, ovako postavljena deregulacija vodi smanjenju izbora za krajnje korisnike, a dugoročno i skupljim uslugama.

Telemach će se, kao i ostali operatori, morati prilagoditi novom regulatornom okruženju, no Ovakvom odlukom investitorima se šalje negativa i obeshrabrujuća poruka da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj. Među njima je i Telemach koji je do sada na hrvatskom tržištu uložio gotovo 500 milijuna eura. Postavlja se pitanje na koji način ozbiljni ulagači mogu dalje planirati svoje poslovanje, a samim time i investicije, u okruženju koje štiti interese nekih od najvećih gospodarskih subjekata, ali na teret i štetu drugih gospodarskih subjekata, a zatim i samih potrošača. Upravo je višegodišnja upitna regulacija „zaslužna“ za pozicioniranje Hrvatska na začelje EU prema DESI indexu. Ako, nažalost, i razvoj događaja pokaže da smo u pravu, postavlja se pitanje tko će u budućnosti snositi odgovornost za to"