Hrvatska udruga banaka na novu presudu Suda EU u korist prava konvertiranog mađarskog potrošača na obeštećenje kaže kako nije primjenjiva na sudske postupke u Hrvatskoj. - Ovime se nastavlja kontinuirano korištenje neprimjenjivih presuda i izvlačenje pojedinih navoda iz objektivnog i činjeničnog konteksta iz pojedinih presuda Suda Europske unije, što po našem mišljenju predstavlja još jedan u nizu oblika manipulacije s ciljem neprimjerenog i zavaravajućeg utjecaja na javnost – optužuju u HUB-u.
Dodaju da su, za razliku od mađarskih predmeta na koje se Sud Europske unije referira u presudi, u Republici Hrvatskoj ugovori u CHF sklopljeni prije stupanja u Europsku uniju te je doneseno zakonsko rješenje sa retroaktivnim učinkom, koje je jasno definiralo sve uvjete konverzije, način obeštećenja potrošača i uspostave istog položaja korisnika CHF kredita sa korisnicima eurskih kredita, a povrh toga je bilo obavezno za banke i utemeljeno na načelu slobodnog i informiranog pristanka potrošača.
- Nacionalni zakonodavac svojom intervencijom je, kako je i sam naglasio u preambuli navedenog zakonskog rješenja, uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, a takva odluka je u skladu s već postojećom sudskom praksom (Odluka Suda Europske unije C-81/19). S druge strane, u Mađarskoj je riječ o posve drugačijem činjeničnom stanju s obzirom na to da su predmet ove odluke ugovori o kreditu denominirani u CHF u kojima je ugovoren različit mehanizam preračunavanja domaće valute prilikom plasiranja kredita i prilikom otplate kredite. Također, konverzija se u Mađarskoj provodila pro futuro, odnosno važila je za buduće razdoblje te mehanizam konverzije u Mađarskoj nije podrazumijevao restituciju s naslova ništetnosti valutne klauzule kao što je bio slučaj u Hrvatskoj – ističu u HUB-u.
Kažu i kako cilj pozitivne europske sudske prakse nije poništenje cijelog ugovora, već uspostava ravnoteže između ugovornih strana i održavanje ugovora na snazi što je sklapanjem Sporazuma o konverziji na temelju zakonskog rješenje u Hrvatskoj omogućeno. - Važno je naglasiti da je takvo stajalište potvrdio Sud Europske unije u hrvatskom predmetu u kojem je je utvrdio da se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje ne samo na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, nego također da nema primjene Direktive 93/13 na ugovore koji su zaključeni prije stupanja u članstvo Europske unije – smatraju bankari.
Iako Vrhovni sud Republike Hrvatske još nije donio svoj pravorijek o apsolutnoj ništetnosti ugovora, u HUB-u tvrde da su hrvatski sudovi, kako u kolektivnom postupku, tako i u oglednom postupku, utvrdili da su u ugovorima o kreditu ništetni, kod predmeta ugovora samo zaštitni mehanizam, a kod cijene ugovora samo način promjene kamatne stope te da ugovori mogu ostati na snazi i da se mogu izvršiti bez tih odredbi.
>> VIDEO Usred izjave Plenkovića prekinula zvona: 'Hoćemo li sutra nastaviti...'