HUP: Zbog Dobrovića ćemo izgubiti 3,5 milijardi eura

 Novi Plan gospodarenja otpadom koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića nije donesen na jučerašnjoj sjednici Vlade, zadnjoj u ovoj godini, iako je Hrvatska dobila rok od Europske komisije za usvajanje tog plana do kraja ove godine.

U suprotnom ćemo ostati bez 475 milijuna eura iz fondova EU koje imamo na raspolaganju za zbrinjavanje otpada, a prijete nam i penali EU.

Plan nije ni bio na dnevnom redu jučerašnje sjednice Vlade iako je samo dan prije ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac najavljivala suprotno i da će plan biti donesen. Dobrović je izjavio da plan jučer nije bio na sjednici Vlade jer postoji potreba da se doradi jedan njegov mali dio.

– Prijepora nema i bit će donesen vjerojatno na sljedećoj sjednici – poručio je Dobrović.

Uvjerava da formalno nedonošenje plana 2016. ne znači ništa posebno i da neće prouzročiti nikakve štete za Hrvatsku. U Ministarstvu zaštite okoliša su pak jučer na naše pitanje zašto plan nije donesen, odgovorili da je usuglašen s partnerima, međuresorno usklađen i da nema nikakvih razmimoilaženja.

– Plan nije uvršten na današnju sjednicu Vlade iz formalnih razloga, odnosno zato što službenici Ministarstva nisu na vrijeme doradili jednu tablicu – tvrde u Dobrovićevu ministarstvu.

Iako Dobrović tvrdi da oko plana nema prijepora i da nije donesen samo zbog jedne sitnice, dobro upućeni sugovornici kažu nam da je to daleko od istine.

Prema njihovim riječima, Plan gospodarenja otpadom je u zadnji tren s dnevnog reda sjednice Vlade skinuo premijer Andrej Plenković, i to nakon oštre reakcije Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na predloženi plan.

Dobrović je, kažu, dobio zadatak da postigne konsenzus s HUP-om i tek onda će plan proći na Vladi.

Hrvatska bi, smatraju upućeni, mogla proći bez penala EU i ako bi početkom 2017. donijela plan. U HUP-u su nam jučer kazali da ne mogu još ništa govoriti o planu dok ne vide njegovu finalnu verziju. Poslali su, kažu, svoje očitovanje Ministarstvu i Vladi, no još nisu dobili povratnu informaciju.

A u tom dopisu HUP-a koji Večernji list ima u posjedu, jasno se navodi da Udruga poslodavaca ne podržava usvajanje plana. U HUP-u upozoravaju Vladu i Ministarstvo da nacrt prijedloga plana nije usklađen s obvezama koje je Hrvatska preuzela pristupanjem EU niti s operativnim programom putem kojeg je Unija za ugovorene obveze Hrvatskoj osigurala sredstva iz fondova EU. Zbog toga neće biti moguće, upozoravaju, povući ta sredstva ako se donese ovaj plan.

– Predlagatelj nije proveo procjenu učinaka, nacrt plana nema stručne ni financijske podloge kao ni studiju financijske izvedivosti pa će ga EU odbiti, a time ćemo ostati bez mogućnosti korištenja 3,5 milijardi eura iz Operativnog programa Konkuretnost i kohezija čija su sredstva namijenjena prometnoj i vodnokomunalnoj infrastrukturi i zašiti okoliša – navode u HUP-u.

Upozoravaju i da se tim planom sustav gospodarenja otpadom temelji na objektima za primarnu selekciju koji trenutačno ne postoje te će za njihovu gradnju i puštanje u pogon biti potrebno više godina s obzirom na to da nisu predviđeni u prostorno-planskim dokumentima.

U HUP-u ukazuju i na to da planom nisu predviđeni pogoni za zbrinjavanje industrijskog i tehnološkog neopasnog i opasnog otpada te zaključuju da s takvim manjkavim sustavom nije moguće ispuniti utvrđene ciljeve na nacionalnoj razini i razini Europske unije.

Plan je nerealan, upozoravaju u HUP-u, pa tako navode da nije moguće do 2022. odvojeno prikupljati 60 posto otpada, s obzirom na to da se trenutačno odvaja samo 18 do 25 posto.

Također, smatraju da je nerealno postavljen i cilj od 40 posto odvojeno prikupljenog biotpada jer ne postoji infrastruktura za njegovo prikupljanje i obradu.

HUP je naveo da traži žurnu korekciju plana i da ga može podržati samo ako se njime predvide prijelazna rješenja do potpune implementacije sustava primarne selekcije, ako se u njega uvrste pogoni za industrijski i tehnološki otpad, ako se sredstva za financiranje centara za gospodarenje otpadom povećaju s 1,6 na 2,5 milijardi kuna te ako se kod odvojenog prikupljanja postavi cilj od 50 posto, a u slučaju biootpada 15 posto.     

>> Još se ne zna gdje je 7 bačvi s opasnim otpadom: 'Ne znam ja ništa o tome...'