I Afrika sve podijeljenija na 'proruse' i 'ostale' klizi u rat

Afrika je na rubu novoga rata čije bi posljedice bile nesagledive. Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) poručila je jučer da je spremna vojno intervenirati u Nigeru, ako vojna hunta, koja je krajem srpnja izvela državni udar, ne vrati na vlast svrgnutog predsjednika Mohameda Bazouma. Na summitu vojnih zapovjednika država ECOWAS-a u Gani, najmanje 11 od 15 članica bloka reklo je da su spremni upotrijebiti silu ako diplomacija ne da rezultate.

Za obranu demokracije

Prije su, pak, generali nigerske vojske odlučno najavili da će braniti novi poredak u zemlji, a pridružile su im se još tri zemlje bloka ECOWAS – Burkina Faso, Mali i Gvineja, države gdje je na vlasti vojna hunta, i Zelenortski Otoci, rekao je povjerenik ECOWAS-a za politička pitanja, mir i sigurnost Abdel-Fatau Musah. On je optužio huntu koja je svrgnula Bazouma da se "igra mačke i miša" s blokom jer se odbija sastati s izaslanicima. Musah je nabrojio prethodna raspoređivanja ECOWAS-a u Gambiji, Liberiji i drugim zemljama kao primjere spremnosti.

– Vojne i civilne snage zapadne Afrike spremne su se odazvati pozivu na dužnost. Ako dođe do kritične točke, idemo u Niger s našim vlastitim kontingentima, opremom i resursima kako bismo bili sigurni da ćemo vratiti ustavni poredak. Ako nas drugi demokratski partneri žele podržati, dobrodošli su – rekao je Musah okupljenim načelnicima obrambenih stožera iz država članica na summitu u Accri.

VEZANI ČLANCI: 

– Demokracija je ono za što se zalažemo i to je ono što potičemo – dodao je načelnik stožera obrane Nigerije, general Christopher Gwabin Musa.

Od puča 26. srpnja u toj afričkoj državi, vojna hunta odolijeva međunarodnom pritisku da vrati vlast Bazoumu. Vojna hunta najavljuje da će svrgnuti predsjednik biti optužen za veleizdaju i podrivanje nacionalne sigurnosti. Vojna intervencija bila bi kobna ne samo za zemlje ECOWAS-a već za zemlje diljem Sahela.

Analitičari smatraju da je vodstvo ECOWAS-a požurilo zaprijetiti vojnom intervencijom u Nigeru nakon šoka koji je doživio zbog tamošnjeg državnog udara, a prije nego što je pažljivo iščitalo "geopolitičke dimenzije", a možda čak i prije nego što je obavilo dovoljne konzultacije i procjene sposobnosti Organizacije i učinkovitosti njenih mehanizama s obzirom na ozbiljnost regionalnih i međunarodnih dimenzija ove krize. Unatoč razlikama koje su se pojavile među članovima Parlamenta Organizacije zapadnoafričkih država valja istaknuti da se četiri zemlje u ovom bloku smatraju važnima, a njihove pozicije uvelike ograničavaju organizaciju. To su Mali, Burkina Faso, Gvineja i Nigerija. Osim političkih stajališta, Mali i Burkina Faso, proruske zemlje koje imaju izuzetno dobre odnose s Vladimirom Putinom, a vojska im je na vlasti, izrazile su snažne stavove protiv bilo kakve vojne intervencije u Nigeru, s potpunom spremnošću da se bore uz nigersku vojsku, što se smatra glavnom preprekom za mogućnost vojne intervencije. Izvan skupine ECOWAS pojavili su se čvrsti stavovi i odbijanje vojne intervencije. Te zemlje su Čad, Mauritanija i Alžir. To odbijanje direktno utječe na cjelokupnu poziciju procesa suočavanja s krizom, kao i na potencijalno izbijanje veće krize čije posljedice regija ne bi mogle podnijeti.

Nigerija se smatra ključnom za vođenje vojne operacije jer trenutno predvodi skupinu ECOWAS te ima najveću i najbrojniju vojsku unutar organizacije, no suočava se s nizom problema koji joj možda neće dopustiti sudjelovanje u bilo kakvoj vojnoj akciji protiv Nigera, a kamoli vođenje takve operacije.

Vojnu intervenciju službeno su podržali Senegal, Obala Bjelokosti i Nigerija na službenoj razini, dok su Mali, Burkina Faso i Gvineja odlučno protiv.

Dobro opremljene vojske

U skupini država koje žele intervenirati u Nigeru najjaču vojsku ima Nigerija s 223.000 pripadnika, od kojih je 135.000 aktivno, te posjeduje značajne vojne sposobnosti, posebno moderne borbene zrakoplove. Obala Bjelokosti je druga s 30.000 vojnika. Senegal je treći s 17.000 vojnika, slijedi Gana s 15.000 vojnika.

Među zemljama koje odbijaju vojnu intervenciju ističe se Mali s 20.000 vojnika. Posjeduje napredne borbene sposobnosti, posebno nakon novog oružja koje je stiglo iz Rusije nakon nedavnog državnog udara. Burkina Faso je druga sa 17.000 vojnika, Niger ima 13.000 vojnika. Rat u Nigeru sigurno bi pokrenuo nove migrantske valove unutar Afrike i prema Europi.

Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država ECOWAS koja broji 15 zemalja članica, stvorena je Ugovorom iz Lagosa u nigerijskom Lagosu 28. svibnja 1975. godine s ciljem promicanja trgovine, nacionalne suradnje i monetarne unije, za rast i razvoj diljem zapadne Afrike. Osnivači ECOWAS-a su: Benin, Obala Bjelokosti, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bissau, Liberija, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Sierra Leone, Togo i Burkina Faso.