DEMOGRAFI O NACIONALNOJ STRATEGIJI

'I da žene samo rađaju, stopa 1,8 je nedostižna'

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
'I da žene samo rađaju, stopa 1,8 je nedostižna'
15.11.2020.
u 17:30
Demografi kritiziraju plan iz Nacionalne razvojne strategije o stopi fertiliteta 1,8 do 2030.
Pogledaj originalni članak

Strateški cilj iz Nacionalne razvojne strategije prema kojem bi Hrvatska 2030. trebala doseći totalnu stopu fertiliteta 1,8 dobro zvuči, ali je realan jednako kao i da kažemo da Hrvati sutra šalju svoju posadu na Mars. Dignuti stopu fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina op.a) sa 1,47 na 1,8 do 2030. ne bi uspjeli ni da uselimo milijun ljudi jer znamo koliko je Njemačka primila migranata iz EU i izvan EU, pa stopa fertiliteta ondje iznosi 1,57.

Pohvalno je što se u Nacionalnoj strategiji ističe da su prioritetna područja javnih politika ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj, te jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva. Nadamo se da će na tome nadležni doista i raditi. Ali u 10 godina podići stopu fertiliteta na 1,8 nije ostvarivo, slažu se naši istaknuti demografi.

Stabilna francuska politika

Napomenimo samo da prema posljednjim podacima Eurostata iz 2018., Francuska u EU ima najveću stopu fertiliteta od 1,88 Švedska 1,76, a to su zemlje koje već desetljećima imaju izdašne i stabilne mjere pronatalitetne politike bez obzira na to tko bio na vlasti. Najvišim stopama fertiliteta u EU ističu se još Irska koja je u demografskom i gospodarskom usponu sa stopom fertiliteta 1,75, Danska (1,73), te Češka (1,71). Od siromašnijih članica EU samo Rumunjska ima stopu fertiliteta 1,76.

Naši susjedi Slovenci itekako vode računa o demografskoj politici pa imaju stopu fertiliteta 1,60, a jedna Njemačka koja je useljenička zemlja nije dosad uspjela dići stopu fertiliteta više od 1,57 što se tumači lošim položajem zaposlenih žena na tržištu rada zbog čega se ne odlučuju na više djece, pa posljednjih godina Nijemci ulažu trud da te trendove promijene. Inače, održiva stopa fertiliteta koja jamči zamjenu generacija je 2,1, a da to nije lako doseći, govori i činjenica da joj se izvan EU približila samo Turska koja ima stopu fertiliteta 1,99. Prema podacima Eurostata prosječna stopa fertiliteta za EU 2018. bila je 1,55. Stoga smo pitali demografe koliko je realno da ćemo do 2030. doseći stopu fertiliteta 1,8.

Nepoznavanje struke

Demograf Stjepan Šterc uzvraća bez dlake na jeziku: – To je na razini znanstvene fantastike, izražavanje političke želje za javnost. Nema nikakve realnosti u tome jer tu stopu fertiliteta nije moguće ostvariti u devet godina. Ako su znanstvenici sudjelovali u radu te strategije, ne znam kako su to mogli prihvatiti, to je poigravanje sa znanošću. Nama je prvo i osnovno da zaustavimo godišnji pad broja rođene djece i onda podižemo stopu fertiliteta poticajnim pronatalitetnim mjerama i selektivnim uvozom radne snage – kaže Šterc. Inače, kako neslužbeno doznajemo, prvotno je za cilj bila postavljena realno ostvariva stopa fertiliteta u jednom desetljeću, no politički se činila niska pa ju je netko povisio...

I demograf Marin Strmota komentira da je dio iz strategije koji se odnosi na demografsku revitalizaciju samo popis lijepih želja koji pokazuje nepoznavanje demografije kao znanstvene discipline i demografskih procesa.

– Stopa fertiliteta je malo kompleksnija stvar, nije to stopa BDP-a pa da se može samo tako dići i to u situaciji kad imamo narušenu dobnu strukturu stanovništva, veliki udio starog stanovništva i iseljavanje mladih. I da ženama usadimo čip u glavu pa da samo rađaju, za 10 godina tu stopu fertiliteta ne možemo postići – slikovito će Strmota. I demograf Anđelko Akrap dijeli njegovo razmišljanje.

– Kad bismo uzeli populacijsku politiku Francuske i primijenili je u Hrvatskoj, stopa fertiliteta 1,8 bila bi ostvariva, ali ne u roku od deset godina, naravno – znakovito kaže i Akrap. Nadajmo se da će se vodeći političari za dobrobit svih ozbiljnije uhvatiti demografske politike koja se u sređenim zemljama ne svodi samo na veće porodiljne naknade, nego podrazumijeva i uređeno društvo i dostupnost kvalitetnih usluga za obitelji s djecom uz financijske poticaje i porezne olakšice. Za početak možemo biti sretni ako se godišnje uspije povećati broj rođene djece s postojećih 36 tisuća i zaustavi iseljavanje mladih. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

ŠE
Šemso
20:52 15.11.2020.

Jebali bi se a da ne uđe e ne može. Niko se ne bi odreko lagodnog života, živi se od penzije staraca i ne odvaja se, žene čekaju 40 pa bi onda nešto pa se čude kako sad ne može a švabe po jedno dijete zato su im garavi naprcali po 8 komada svaki pa ti hans gledaj kako izumireš. A o pederluku ne trošit riječi bit će 73 crvena kartona

VI
vidum
08:56 16.11.2020.

Bjesomučnim privilegiranjem žena i djece u obitelji i isto takvom diskriminacijom muškaraca, stiglo se dotle da se nitko pametan više ne ženi. Zar mu nije pametnije biti gazda starim roditeljima nego sluga ženi i djeci? Ne radi se ovdje o neznanju, nego o planskom provođenju genocida nad vlastitim narodom. Tu se pruža prilika za uvoz jeftinije radne snage i povećanje profita, za koji sam uvjeren da se dijeli između poslodavaca, političara i demografa.

AM
Axis Mundi
02:43 16.11.2020.

Kako sada nema sankcija za pojedine komentatore i njihov rječnik? Njima se ne pojavljuje ono o "sadržaju s nedopuštenim riječima" ili kako već ide?