Na prijevremenim parlamentarnim izborima 6. travnja na Grenlandu pobijedila je oporbena zeleno-lijeva stranka Inuit Atagatigiit (IA) s 37 posto glasova, dok je vladajuća stranka centra Siumut dobila samo 29 posto. Siumut je dominirao politikom Grenlanda, na kojem živi oko 56.000 ljudi, od 1979. Nakon izbora čelnik stranke IA, koja je zapravo zajednica grenlandskog većinskog naroda, 34-godišnji Múte Egede najavio je da će zaustaviti kontroverzni plan iskorištavanja minerala na prostoru planine Kuannersuit (danski: Kvanefjeld). Grenland je dio Kraljevine Danske s velikom autonomijom.)
Zašto su izbori na Grenlandu važni ili, ako hoćemo, zanimljivi? Jer potvrđuju trend kojim je krenuo svijet. Prije samo nekoliko godina, primjerice, bilo je nezamislivo da će automobili prijeći s benzinskog pogona na struju. Tom prelasku najviše se protivila automobilska industrija, a sada se više gotovo uopće ne proizvode automobili na benzin i naftu, a u nekim zemljama uskoro će biti i zabranjeno njihovo kretanje. Općenito se industrija protivila prelasku na zelenu tehnologiju, a danas EU u svom temeljnom programu ekonomske obnove ima tranziciju na zelenu proizvodnju koja vodi računa o zaštiti okoliša. Da je i politički proces već u tijeku, odnosno da će zelene stranke imati sve veću važnost, pokazali su izbori na Grenlandu, a i na jesenskim izborima u Njemačkoj predviđa se velika potvrda zelene stranke.
Osoba iz prošloga doba svakako je Donald Trump koji je kao predsjednik SAD-a 2019. htio otkupiti Grenland koji ima rijetke metale, a planina Kuannersuit ima najveće rezerve uranija na svijetu. Ta prirodna bogatstva više se neće smjeti iskorištavati, a na Trumpovu ponudu za kupnju Grenlanda danska vlada odgovorila je kako najveći otok na svijetu (Australija je veća, ali ona je kontinent) nije na prodaju te da, ako mu je tako nešto palo na um, onda je zasigurno poludio. Ali u svijetu ima još onih koji smatraju da se treba iskoristiti svaku kap nafte, da se treba izvlačiti ruda bez obzira na to što to šteti okolišu. Mentalitet u svijetu je promijenjen. Šteta što u Hrvatskoj prevladava misao o iskorištavanju nafte. Htjelo se zbog nafte bušiti čak i jadransko podmorje.
Dragi Silvek, otkud električna energija za pokretanje automobila? Od čega će biti proizvedene baterije? Odakle će doći bakar? Električnu energiju trebat će proizvesti u znatno većoj količini, baterije treba napraviti, rude za to iskopati, tvornice napraviti, kemikalije koristiti. Omogućuje li tehnologija recikliranje baterija? Ako ne, kako ih zbrinuti? Od čega struja? Vjetroenergija? Solarni paneli ? Što, prekrivanje Sahare ili poljoprivrednih površina? Ne može ni nuklearna fisija? Fuziju vodika trebat će još pričekati. Kako će ploviti brodovi, letjeti zrakoplovi? Silvek, tvoja analiza je, kao i uvijek, neargumentirano naklonjena ljevici koja uvijek samo laprda o općem prosperitetu. Sad i zelenima. Reci, znaš li koliko je puta ugljični otisak električnog automobila kroz vijek trajanja veći od ugljičnog otiska klasičnog automobila?