damir jugo

I javne i privatne visoke škole trebaju primijeniti – dualni oblik studiranja

Foto: Žarko Bašić/Pixsell
I javne i privatne visoke škole trebaju primijeniti – dualni oblik studiranja
01.06.2019.
u 20:33
Vijeće veleučilišta i visokih škola, koje ima čak 39 članica, od jeseni će preuzeti novoizabrani predsjednik Damir Jugo
Pogledaj originalni članak

Damir Jugo, dekan Edward Bernaysa, visoke škole za komunikacijski menadžment, novi je predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola. Tako je Jugo naslijedio donedavnog predsjednika Vlatka Cvrtilu, a svoju će predsjedničku dužnost i službeno preuzeti s prvim danom listopada.

Riječ je o tijelu koje okuplja dekane 39, kako privatnih tako i javnih veleučilišta i visokih škola, koje djeluju na području Hrvatske, a koji izvode stručne studije u visokom obrazovanju, koje obuhvaća više od 50 tisuća studenata.

Vijeće, koje će početkom akademske godine preuzeti Damir Jugo, propisuje uvjete za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora za nastavna zvanja, predlaže članove iz veleučilišnih i visokoškolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te razmatra problematiku rada i razvoja veleučilišta i visokih škola i o tome donosi preporuke i mišljenja.

No, prije svega, ono promiče zajedničke interese privatnih i javnih veleučilišta i visokih škola, a posebno razvoja dualnog visokog obrazovanja. Dualno obrazovanje u hrvatskom školskom sustavu spominje se odnedavno, ali isključivo u kontekstu srednjih škola.

I dok u Ministarstvu obrazovanja po pitanju dualnog obrazovanja love konce i pokušavaju propisati osnove za uspostavljanje takvog modela školovanja te unatoč činjenici da su im pomoć nudili i Austrijanci i Nijemci svojim iskustvom s takvim oblikom nastave, najveći zagovornici pravog dualnog obrazovanja u srednjim školama članovi su Hrvatske gospodarske komore i poslodavci.

Nasuprot dualnom obrazovanju u srednjim školama, dualno obrazovanje u visokoškolskim ustanovama još je više na marginama. Riječ je o modelu kojim bi student svladavao teorijska i praktična znanja i nakon završetka studija već imao kontakte s poslodavcima i radna iskustva. Upravo je to ključna prednost stručnih studija u odnosu na one znatno razvikanije, sveučilišne.

– Velika prednost stručnih studija u odnosu na one sveučilišne jest povezanost s praksom što rješava jedan od ključnih problema na tržištu koje se mijenja mnogo brže nego prije, a to je da se studenti puno brže prilagode potrebama svojih poslodavaca. Činjenica da u Hrvatskoj djeluje čak 39 veleučilišta i visokih škola dovoljno govori o važnosti stručnih studija čije je prednosti potrebno svakodnevno približavati današnjim maturantima, a sutrašnjim studentima. Vijeće je vrlo važno tijelo u sustavu visokog obrazovanja i čast mi je da su me kolege izabrali na ovu važnu dužnost – kazao je Jugo.

Novi će predsjednik Vijeća, veleučilišta i visoke škole zastupati i u Rektorskom zboru, tijelu komplementarnom Vijeću koje okuplja čelnike hrvatskih sveučilišta. Rad na prepoznatljivosti stručnih studija i njihove važnosti za tržište rada bit će jedan od ključnih prioriteta u njegovu četverogodišnjem mandatu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
11:38 02.06.2019.

Ovo je pametno. Samo treba riješiti one kojima se se ispiti samo potpisuju, po nalogu nekog lokalnog baje ili političara, upravo to nam je oskrnavilo visoko školstvo.

MM
Marko_Maras
00:57 02.06.2019.

Samo naprijed! Jako je važno da se njeguje razvoj praktičnih znanja kroz obrazovanje.