Samo tri mjeseca dijele nas do izbora za Europski parlament, no o ključnim pitanjima koja će se postaviti pred novim eurozastupnicima u godini koja bi, po mišljenju mnogih, mogla odrediti budućnost EU, u Hrvatskoj se zasad malo govori. Nekoliko takvih pitanja zato smo postavili većini parlamentarnih stranaka i novoj stranci START kojoj ankete također daju šansu za ulazak u Europski parlament. Jedina stranka koja nam na pitanja nije odgovorila je HDZ, iz kojega poručuju da će sve reći u izbornom programu.
Priprema za eurozonu
Iz onoga što su nam odgovorile ostale stranke, vidljivo je, pak, da još ne žele otkriti kandidate s kojima u svibnju namjeravaju izići pred birače, ali i da većina njih na liste planira staviti zvučna imena koja bi trebala privući birače. Ti ljudi ipak na kraju vjerojatno neće završiti u Bruxellesu, a zvučna imena na listama će se naći samo kao mamac za birače. Izuzetak je stranka Milana Bandića, koja bez zadrške najavljuje da će u Europski parlament poslati isključivo one koji na izborima dobiju najviše preferencijskih glasova, ali i SDP iz kojega također poručuju kako će svi koji dobiju potrebnu podršku birača na kraju u Bruxelles, što znači da je predsjednik stranke Davor Bernardić otklonio pritiske da se sam postavi na čelo liste. HNS je već predstavio svoje kandidate, predvođene međimurskim županom Matijom Posavcem i također poručuje da će svi izabrani s liste biti i europski parlamentarci. Ostali na to pitanje zasad izbjegavaju odgovoriti.
VIDEO Što misle o uvođenju eura
– Bio bi prvorazredni politički mazohizam prepustiti svoja zastupnička mjesta u Saboru Andreju Plenkoviću, Gordanu Jandrokoviću i Branku Bačiću – otpisali su nam Neovisni za Hrvatsku čiji su zastupnici Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih u Sabor ušli s liste HDZ-a pa bi njihov eventualni odlazak u Bruxelles značio da svoja mjesta prepuštaju HDZ-u.
Kada je riječ o migracijama, temi koja pritišće cijeli EU, stranke koje kampanju grade na tzv. suverenističkim temama očekivano se protive jačem prihvatu migranata, kao i uvozu radne snage. Iz Mosta i Hrasta poručuju da Hrvatska prije svega mora raditi na rješavanju problema iseljavanja. Hrast je voljan omogućiti ciljano i kontrolirano useljavanje, dok NHR poručuje da je “za konzumaciju radne dozvole potreban - rad”.
– Velikom broju doseljenika u Europu motiv nije rad, nego socijalna pomoć. Hrvatska im, stoga, nije željeno odredište – uvjereni su. Na pitanje bi li dopustili veći priljev migranata radi manjka radne snage, u SDP-u ne daju precizan odgovor. Zaključuju da ljudi napuštaju Hrvatsku zbog opće besperspektivnosti.
– Zbog toga SDP drži da će otvaranje tržišta rada za radnike iz inozemstva biti nužno želi li se osigurati minimalne uvjete za stabilnost i budući rast gospodarstva. Pri tome, zalažemo se za kontroliranu imigraciju temeljem definiranja kvota i radnih dozvola – kažu u toj stranci. Iz START-a, pak, poručuju da uvoz radne snage ne treba promatrati kao ideološko pitanje te da nemaju ništa protiv da u Hrvatskoj sreću pronađu dobronamjerni ljudi bez obzira na boju kože ili vjeroispovijest.
Stranke su podijeljene i kada je u pitanju najava skorog uvođenja eura. Živi zid i NHR u toj mogućnosti vide gubitak kontrole nad monetarnom politikom i državnim financijama, a Hrast pogodovanje njemačkom i francuskom uvozu. Da Hrvatska trenutačno nije spremna za ulazak u monetarnu uniju smatra i SDP. Skeptičan je i START kojega zabrinjava nepostojanje transparentnog institucionalnog okvira za upravljanje eurozonom, a Amsterdamsku koaliciju to što nitko građane ne priprema za ulazak u eurozonu.
Ljevica za stabilno susjedstvo
Da je oporba protiv plana koji Vlada smatra važnim nije neobično, no iznenađuje da i iz vladajućeg HNS-a poručuju da “u takve velike promjene ne treba srljati”.
– Dugoročna vizija i ekonomska stabilnost, interes građana, a onda sa strukom donijeti najbolje moguće rješenje za Hrvatsku – kažu u toj stranci u odgovorima na pitanja koje potpisuje budući nositelj liste Posavec.
Kada je riječ o integraciji jugoistoka Europe u EU, stranke na ljevici ističu da je stabilno susjedstvo u gospodarskom i sigurnosnom interesu Hrvatske, no inzistiraju na ispunjenju svih kriterija za članstvo, posebno onih iz 23. poglavlja, među kojima je i suradnja u traganju za nestalima i zaštita nacionalnih manjina. U SDP-u misle da Hrvatska zbog duge granice sa zahtjevnim susjedstvom svoju poziciju mora graditi kao zagovornik i posrednik. Iz HNS-a, pak, diplomatski poručuju kako žele da Srbija što prije ispuni sve uvjete iz 23. poglavlja.
Živi zid, pak, otvoreno kaže da Hrvatska, ako Srbija želi u EU, treba iskoristiti priliku da se riješe sva otvorena pitanja, a u Mostu idu i korak dalje. Smatraju da Srbija ne bi smjela zatvoriti ni jedno poglavlje dok ne ispuni uvjete iz 23. poglavlja. Najoštriji je ipak Hrast koji traži potpunu blokadu pregovora dok se ne riješe otvorena pitanja, a ističu da se Srbija treba suočiti s prošlošću, priznati agresiju na Hrvatsku i sanirati ratnu štetu.
O akcijskom planu Europske komisije protiv lažnih vijesti mišljenja su također podijeljena.
– Taj akcijski plan birokrati iz vladajuće strukture osmislili su kako bi utjecali na rezultate budućih izbora – kažu u NHR-u. U Živom zidu tvrde da je “najveći ‘fake news’ Vlada, a izvori lažnih vijesti njezini su ministri”. I u Mostu taj plan smatraju pokušajem uspostave monopola na istinu, a START pozdravlja taj plan na europskoj razini. Cenzure se boje i u Amsterdamskoj koaliciji.
VIDEO Što misle o useljavanju migranata
Večernjakova anketa
Biste li dopustili veće useljavanje migranata u Hrvatsku zbog nedostatka radnika?
SDP: SDP drži da će otvaranje tržišta rada za radnike iz inozemstva biti nužno ako se želi osigurati minimalne uvjete za stabilnost i rast gospodarstva. Zalažemo se za kontroliranu imigraciju temeljem definiranja kvota i radnih dozvola.
Živi zid: Primarno je vratiti naše ljude doma. Nismo protiv zapošljavanja stranaca, ali jesmo protiv iseljavanja našeg stanovništa i toga da se s nedostatkom svake emocije zamijene naši ljudi kao da ih nikad nije bilo.
Amsterdamska koalicija: Hrvatskoj je nedostatak radne snage već sad jedan od ozbiljnijih problema. Potrebna nam je ozbiljna imigracijska strategija, a to je i jedan od prioriteta sedmogodišnje strategije Europske unije.
Most: Mislimo da je to pogrešno gledanje na stvar. Hrvatska prvo mora raditi na rješenju za problem iseljavanja pa tek onda razmišljati o tome kako pokrpati rupe na tržištu rada uvozom stranih radnika.
BM365: Hrvatska je dužna podnijeti svoj dio solidarnosti, uvažavajući vlastite ekonomske mogućnosti. Trebamo težiti skorom ulasku u Schengen i maksimalno se uključiti u upravljanje zakonitim migrantskim rutama.
Neovisni za Hrvatsku: Vlada je lani povećala broj radnih dozvola za strane državljane na 38 tisuća. No, iako to politički nekorektno zvuči, za konzumaciju radne dozvole potreban je – rad, a većini doseljenika u EU motiv nije rad, nego socijalna pomoć.
HRAST: Problem nedostatka radne snage rješavali bismo boljom pronatalitetnom i demografskom politikom. Privremeno bismo omogućili ciljano i kontrolirano useljavanje za točno određena radna mjesta.
HNS: Želimo istinske promjene kojima se mora zaustaviti migracijski pritisak i pokrenuti povratak naše mladosti. Nedostatak radne snage ne rješava se čarobnim štapićem. Traži suštinske promjene.
START: Riječ je o pitanju održivosti zdravstvenog i mirovinskog koji će se raspasti ako nastavimo putem kojim vodi Vlada. Nemamo ništa protiv da u Hrvatskoj sreću nađu dobronamjerni ljudi bez obzira na boju kože ili vjeroispovijest.
Jeste li za uvođenje eura?
SDP: Projekt uvođenja eura gledamo kroz srednjoročnu perspektivu u kojoj hrvatsko gospodarstvo treba ojačati, biti konkurentnije i stabilnije u smislu odgovora na izazove mogućih novih kriza.
Živi zid: Ne. Uvođenje eura dovest će, među ostalim, do povećanja cijena i gubitka kontrole nad monetarnom politikom, jednom od ključnih poluga gospodarskog razvoja.
Amsterdamska koalicija: Uvođenje eura logičan je slijed događaja koji će rezultirati smanjenjem valutnog rizika, padom kamatnih stopa, nižim transakcijskim troškovima...Građane i gospodarstvo treba pripremiti za uvođenje eura.
Most: Skori ulazak opasan je za Hrvatsku jer ne znamo kako će globalna recesija, koja je praktički iza ugla, utjecati na eurozonu. Trenutak je loš, ako se bude forsirao skori ulazak, tražit ćemo referendum.
BM365: To nije izbor, već obveza. Strukturnim reformama treba ojačati gospodarstvo i dići standard, a pri ulasku u eurozonu osigurati da kod konverzije kuna u euro ne dođe do podizanja javnog duga i rata kredita.
Neovisni za Hrvatsku: Protiv smo uvođenja eura jer proces uvođenja eura ne samo da je ireverzibilan, što zorno prikazuju napori velikog broja država koje su ga uvele, nego je taj proces uvod u potpuni gubitak kontrole nad državnim financijama.
HRAST: Nismo. Uvođenjem eura pogodovali bismo njemačkom i francuskom izvozu, a hrvatskom izvozu dugoročno naštetili. Vrijednost valute treba biti u skladu s BDP-om, a on nije jednak u svim državama EU.
HNS: Uvođenje eura veliki je i važan zahvat u koji treba ući vrlo mudro i pažljivo. U takve velike promjene ne treba srljati. Mnogi ekonomski analitičari procjenjuju da Hrvatska još uvijek nije spremna za to.
START: U doglednoj je budućnosti uvođenje eura neminovno i mi se nećemo tome protiviti jer naši ljudi dobro poznaju tu valutu i često je koriste. Želimo transparentni institucionalni okvir za upravljanje eurozonom.
Jeste li za to da se sve zemlje Jugoistočne Europe integriraju u EU?
SDP: Budući da je s Hrvatskom Unija dobila još dulju vanjsku granicu sa zahtjevnim susjedstvom na zapadnom Balkanu, SDP smatra da naša zemlja svoju poziciju mora izgraditi kao posrednik i zagovornik Europe koja još neko vrijeme neće biti dio EU.
Živi zid: Ne postoji integracija za male zemlje, nego se radi o ekonomskoj kolonizaciji u kojoj velike europske korporacije preuzimaju resurse, plasiraju svoje kredite, a u svoju zemlju odvlače već školovane radnike.
Amsterdamska koalicija: Naše jugoistočno susjedstvo mora imati europsku perspektivu. To je u interesu Hrvatske. Samo tako možemo biti sigurni da ćemo živjeti u mirnom i stabilnom okruženju. To je jako dobro za naše gospodarstvo.
Most: Tek nakon što ispune sve uvjete. Srbija ne može završiti pregovore bez rješavanja otvorenih pitanja koja su stvar vladavine prava. BiH bez jednakopravnosti hrvatskog naroda ne može postati članica.
BM365: Hrvatska treba pružiti ruku državama jugoistočne Europe i njihovim demokratskim snagama kako bi se osnažili demokratski procesi, a državama osigurao napredak, blagostanje te njihova integracija u EU.
Neovisni za Hrvatsku: Mi nismo političari iz tih zemalja pa da odlučujemo o njihovu ulasku u EU. Možemo govoriti samo o tome kako je u hrvatskom interesu da BiH kao zemlja hrvatskog naroda bude u istom geopolitičkom aranžmanu kao i Hrvatska.
HRAST: Prvo se trebaju riješiti sva otvorena pitanja s Hrvatskom, a onda možemo razgovarati o integraciji ostalih zemalja JI Europe u EU.
HNS: Proširenje Europske unije na europski jugoistok je od vitalnog nacionalnog interesa naše zemlje. Posebno je važna sigurnosna dimenzija ovog proširenja. Našoj je zemlji važno stabilno i beskonfliktno susjedstvo.
START: Transformacija balkanskog modela politike u europski u zemljama kandidatkinjama je jedan od vitalnih nacionalnih interesa i Hrvatske i naših susjednih zemalja. Želimo stabilno i prosperitetno okruženje.
Treba li Srbiji blokirati otvaranje novih poglavlja dok ne ispuni mjerila iz 23. poglavlja?
SDP: Sve zemlje u pristupnom procesu, uključujući i Srbiju, moraju dobiti priliku, ali i bezuvjetno ispuniti kriterije EU, baš kao što je to učinila i Hrvatska. A to znači i kriterije u sklopu 23. poglavlja.
Živi zid: Ako je politika Srbije da uđe u Europsku uniju, onda treba iskoristiti priliku i naše članstvo da se riješe otvorena pitanja.
Amsterdamska koalicija: Hrvatska se ne bi trebala ponašati prema drugima kako se prema nama ponašala Slovenija. Da bi zatvorila bilo koje poglavlje, Srbija prije svega mora ispuniti zadana mjerila. Samo otvaranje poglavlja manje je važno.
Most: Srbija ima zahtjevan pregovarački okvir i moramo voditi računa da se nijedno poglavlje ne zatvori a da se ne ispune svi uvjeti. Srbija mora ispuniti sve zahtjeve kao što je to morala i Hrvatska.
BM365: Hrvatska mora sustavno pratiti ispunjenje kriterija iz svih poglavlja. Ukupni napredak Srbije u pregovorima ovisit će o napretku u poglavljima 23. i 24., u kojima se moraju ispoštovati svi ugrađeni zahtjevi.
Neovisni za Hrvatsku: Hrvatska sva otvorena pitanja sa Srbijom treba rješavati bez obzira na srbijanske pregovore kao suverena država. Srbiji, ovakvoj kakva jest i kakva je bila, još uvijek nije mjesto u društvu zemalja zapadnog uljudbenog kruga.
HRAST: Mi smo za potpunu blokadu pregovora sa Srbijom dok se ne riješe otvorena pitanja. Ne radi se samo o mjerilima iz poglavlja 23. Srbija se treba suočiti s prošlošću, priznati agresiju na Republiku Hrvatsku i sanirati štetu koju je nanijela Hrvatskoj.
HNS: Hrvatska Srbiji mora pomoći na njenom europskom putu, i svojim iskustvima pri zatvaranju svih poglavlja pregovora. Zalažemo se da se čim prije ispune uvjeti iz poglavlja 23 da bi se proces mogao odvijati čim brže.
START: Od otvaranja poglavlja važnije je da Srbija ispuni iste kriterije koje smo ispunili mi kad smo ulazili u EU. Za nas je problem nestalih osoba prioritet i na njemu treba inzistirati tijekom cijelog pregovaračkog procesa.
Držite li Akcijski plan protiv lažnih vijesti cenzurom ili borbom protiv takvih vijesti?
SDP: Što je lažna vijest? Tko će to uopće određivati, tko će arbitrirati? Ministarstvo istine? Tko ocjenjuje ocjenjivače? Zalažemo se za mehanizme koji će spriječiti zloupotrebu, ali neupitno i osigurati slobodu medija i izražavanja.
Živi zid: Cenzurom. Najveći “fake news” je Vlada, a izvori lažnih vijesti su njezini ministri koju su lagali narodu: Marić o Agrokoru, Plenković o Borgu, Krstičević o zrakoplovima, Dalić o pisanju lex Agrokor…
Amsterdamska koalicija: Mislimo da su namjere akcijskog plana pozitivne, ali put u pakao često je popločen dobrim namjerama. Cijeli akcijski plan treba pozorno pratiti i paziti da se ne pretvori u sredstvo cenzure.
Most: EU i Plenkovićeva Vlada gube povjerenje građana pa bi rado uspostavili monopol na istinu. Ovako kako je zamišljeno, jasno je da se radi o cenzuri i pokušaju vladajućih elita da ovladaju internetom.
BM365: Pozdravljamo borbu protiv dezinformacija za poticanje društvene odgovornosti. Živimo u demokratskom društvu, sa zajamčenom slobodom govora, no moramo težiti informiranju iznošenjem činjenica, ne neistina.
Neovisni za Hrvatsku: Taj su plan vladajući birokrati osmislili kako bi utjecali na rezultate budućih izbora, tj. kako bi pokušali zadržati monopol na javno mišljenje. To je još je jedno u nizu shizofreno-autokratskih obilježja razvoja europskih institucija.
HRAST: Iako će se tim akcijskim planom možda zaustaviti neke lažne vijesti, glavni motiv je cenzura kako bi se zaustavile vijesti koje štete političkom establišmentu i kako bi se zaustavio rast popularnosti stranaka poput Hrasta.
HNS: Pozdravljamo napore EU i Hrvatske da započnu procese u borbi protiv lažnih vijesti. Zalažemo se za istinske i korjenite promjene i u tom smislu želim reći da je u borbi protiv fake newsa najvažnije obrazovanje.
START: Akcijski plan EU protiv lažnih vijesti treba pozdraviti, ali najave koje stižu od Vlade ostavljaju dvojbe kako će se to primijeniti u Hrvatskoj. Vjerujemo da će HDZ iskoristiti ovaj akcijski plan za širenje svog utjecaja.
Odobravate li uvođenje zajedničkog tužitelja EU?
SDP: SDP podržava uvođenje zajedničkog tužitelja EU što je, uostalom, predviđeno i temeljnim pravnim aktima EU, ali pod uvjetom da mu se jasno definira nadležnost i uloga kao i alati djelovanja.
Živi zid: Nije do kraja jasno kako bi trebao funkcionirati. Hrvatska se, dok je član EU, mora boriti protiv centralizacije, a svaki potez koji bi povećao transparentnost i suzbio korupciju treba poduprijeti.
Amsterdamska koalicija: S obzirom na situaciju s korupcijom u Hrvatskoj i na to da smo na dnu ljestvica koje se bavi razinom demokracije u društvu, u interesu nam je uvođenje institucije europskog javnog tužitelja za korupciju.
Most: Most se protivi širenju nadležnosti EU i dupliranju funkcija koje služe otimanju nadležnosti od država članica. U ovakvim inicijativama vidimo pokušaj da se EU pretvori u superdržavu.
BM365: Podržavamo svaki oblik borbe protiv korupcije i prijevara, kako na nacionalnoj, tako i na razini EU. Ured europskog tužitelja osigurat će zaštitu EU proračuna i visoku stopu povrata novca otuđenog prijevarama.
Neovisni za Hrvatsku: Ne. Takvo se tijelo pokušava uvesti pod krinkom obračunavanja s financijskim prijevarama u povlačenju sredstava iz fondova, ali za to već postoji OLAF, pa je takvo tijelo nepoželjan žbir u nacionalnim pravosudnim sustavima.
HRAST: Ne. EU si ne može uzimati takve ovlasti. To treba biti u ingerenciji država članica.
HNS: Kad je riječ o pravnom sustavu, pa tako i o tužiteljstvu zalažemo se za sređivanje pravnog sustava u zemlji, u kojemu će biti deplasirano govoriti da smo svi jednaki pred zakonom.
START: Hrvatsko se pravosuđe pokazalo nesposobnim procesuirati političke teškaše, pa veseli pomisao da zajednički tužitelj može samostalnom odlukom od DORH-a preuzeti naganjanje hrvatskih političara.
Što kanite poduzeti glede financijskog proračuna EU koji favorizira razvijene?
SDP: U okvirima EU Hrvatska će, predvođena SDP-om, inzistirati na provođenju i jačanju projekta socijalne Europe. Europa se mora okrenuti zaštiti interesa ljudi koji u njoj žive, a uklanjanje svih oblika nejednakosti ključni je čimbenik te zaštite.
Živi zid: Dok imamo premijere poslušnike, takva će se praksa nastaviti. Uopće je ideja EU da razvijene zemlje ekonomski koloniziraju i eksploatiraju periferiju. Ovakav EU i favoriziranje Njemačke ili Francuske su nerazdvojivi.
Amsterdamska koalicija: Povezivanje zemalja članica koje su neto korisnice fondova EU, među kojima je i Hrvatska, a koje su tim sustavom zakinute, jedan je od mogućih i sigurno efikasnih načina djelovanja u tom smjeru.
Most: Naši će se zastupnici zalagati za to da proračun bude usklađen s potrebama slabije razvijenih članica, za jačanje kohezijske politike koja je važna državama poput Hrvatske kako bi dostigle razvijenije.
BM365: U Hrvatskoj je ključno jasno definirati strategije i programe razvoja, a na tijelima EU pravodobno iznijeti pitanja od interesa za Hrvatsku i zastupati ravnomjernu raspodjelu proračuna, uz uvažavanje razine razvijenosti članica.
Neovisni za Hrvatsku: Kanimo postati jedan od čimbenika u ovjeri prijedloga proračuna – za početak zastupnici u Europskom parlamentu.
HRAST: U Hrvatskoj je svatko tko uspije “izvući” novac iz EU, bez obzira za koju namjenu, prikazan kao heroj. Dapače, što je veća glupost za koju je izvučen taj novac, to je osoba koja ga je izvukla prikazana kao veći heroj. To je neodrživo.
HNS: Zajednica europskih država je zamišljena kao zajednica ravnopravnih država članica i ona će to biti samo ako su članice jednakopravne. Ili smo u istom vlaku ili taj vlak više ne vozi po istom voznom redu.
START: Ne koristimo ni petinu onoga što nam se nudi jer smo birokratizirani i neorganizirani. Bez obzira na to, protiv smo EU koja ide u više brzina.
Hoće li u Europski parlament svi s vaše liste koji osvoje mandat?
SDP: SDP je predstavio svoju listu, a konačnu listu i redoslijed utvrdit će Glavni odbor u proljeće. Poštovat će se načelo ravnopravnosti muškaraca i žena po tzv. zip-modelu, a svi koji osvoje mandat bit će zastupnici u EU parlamentu.
Živi zid: Vjerojatno neće. Više ćemo moći reći kad predstavimo kandidate.
Amsterdamska koalicija: Glavni je cilj Amsterdamske koalicije postići najbolji rezultat i poslati u Bruxelles što više ljudi koji će se boriti za interese hrvatskih građana. Tko će to u konačnici biti, to su slatke brige. Svi kandidati su izuzetno kompetentni.
Most: U procesu smo formiranja liste i uskoro ćemo je predstaviti. Na svake izbore izlazimo s “pravim” ljudima pa ćemo tako i na ovima ponuditi vrhunske pojedince koji će Hrvatsku predstavljati znanjem i kičmom.
BM365: Da! Stranka rada i solidarnosti i njezin predsjednik godinama predlažu uvođenje preferencijalnih glasova jer je to jedini način da osobe koje su osvojile mandat preuzmu odgovornost i opravdaju povjerenje građana.
Neovisni za Hrvatsku: Gospođi Esih, generalu Glasnoviću i Hasanbegoviću mjesto je u Saboru, tamo smo izabrani biračkim preferencijama i bio bi prvorazredni politički mazohizam prepustiti svoja mjesta u Saboru Plenkoviću, Jandrokoviću i Bačiću.
HRAST: Još ne znamo tko će sve biti na listi pa ne možemo odgovoriti na to pitanje.
HNS: Lista koju predvodim je lista novih ljudi, koji nisu sudjelovali u nacionalnoj politici, a u svojim radnim i životnim sredinama imaju zavidne rezultate, napredne modele razvoja svojih gradova.
START: Za sada je još prerano o tome govoriti. U svakom slučaju, izbore za EU parlament shvaćamo kao prvi pokazatelj žele li građani promjene ili da sve ostane po starom, a dobro znamo kako ćemo u tom slučaju završiti.
Hrvatska nema ljevicu ni desnicu ima strane sluge koje su nas dovele u provaliju. Hdz i Sdp isti su