I paška čipka i brački kamen uskoro će se moći zaštititi u EU

Iako su oznaku zemljopisnog podrijetla u EU dosad mogli “zaslužiti” samo originalni i autohtoni poljoprivredni proizvodi zemalja članica, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta jučer je na poticaj Biljane Borzan i kolegica joj s Malte i Italije izglasao mišljenje kojim bi se ta oznaka mogla uvesti i za nepoljoprivredne proizvode.

To znači da bi uz krčki pršut, koji je zasad jedini hrvatski proizvod kojemu se na razini EU štiti zemljopisno podrijetlo, takvu oznaku mogli dobiti i naši proizvodi poput paške čipke, bračkog kamena, slavonskog zlatoveza... Borzan se u svojim zahtjevima pozivala na pravne argumente korištene u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kojih se godišnje proda u vrijednosti od čak 54,3 milijarde eura.

– Uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi EK iz 2014. stvorilo se više od četiri milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20% – objašnjava Borzan. Čak 57,4% proizvođača prijavilo je velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog podrijetla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije, ali i unutar EU.

Litavska industrija lanenog tekstila potpuno se ugasila zbog krivotvorina, a na tržištu imamo i lažni brački kamen, škotski tartan... Proizvode ih uglavnom manji obrti kojima je teško ulaziti u skupe i dugotrajne pravne bitke s krivotvoriteljima te bi se uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila njihova pravna nesigurnost i povećalo povjerenje potrošača pri kupnji – uvjerena je Borzan. Oznake zemljopisnog podrijetla sve su veći trend u svijetu. Indija je, primjerice, zaštitila predmete povezane sa sarijima, slikama i šalovima, a uvjetuje i trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem.

>>Sinjska alka i licitarsko umijeće iz Sjev. Hrvatske svjetska su baština