I u Crkvi se postavljaju pitanja transparentnosti i odgovornosti

Vijest o imenovanju Hrvatice Marije Kolak u Vijeće za ekonomiju Svete Stolice munjevito se proširila Hrvatskom, kao i Hercegovinom, odakle potječe ova pedesetogodišnja bankarica koja živi i radi u Berlinu. Marija Kolak imala je istaknutu karijeru u Berliner Volksbank u kojoj je obnašala različite funkcije. Pohađala je, među ostalim, Harvard Business School u Bostonu u SAD-u, a trenutačno obnaša dužnost predsjednice Nacionalne udruge Deutsche Volksbanken i Raiffeisenbanken. Aktivna je u katoličkoj misiji u Berlinu, a kardinal Reinhard Marx, koji predsjeda Vijećem za ekonomiju Svete Stolice, predložio ju je za novu članicu vijeća, a papa Franjo prihvatio je njegovu odluku.

Vijeće se sastaje četiri puta godišnje, a poznato je po tome što je jedino tijelo u Crkvi u kojemu je glas laika (financijskog stručnjaka) ravnopravno glasovima kardinala. Zadaća Vijeća je nadzirati gospodarsko upravljanje strukturama, zajedno s administrativnim i financijskim aktivnostima dikaterija Rimske kurije, kao i institucija povezanih sa Svetom Stolicom i vatikanskom državom. Ima petnaest članova, od kojih je osam izabrano između kardinala i biskupa, kako bi odražavalo univerzalnost Crkve, a ostali su stručnjaci raznih nacionalnosti koji nisu svećenici, a imaju financijsku stručnost i priznate profesionalne ovlasti.

– Rođena sam u Đakovu, ali sam djetinjstvo i mladost provela u Berlinu, gdje sam se školovala i studirala ekonomiju, smjer bankarstvo. Rodom sam iz općine Tomislavgrad, udana sam u Roško Polje u Hercegovini i imam tri kćeri. Odlukom Svetog Oca imenovana sam na spomenutu funkciju. To mi je izuzetna i velika čast. Svojim angažmanom želim pomoći Crkvi u poslovima u kojima sam kompetentna. Radujem se odgovornosti koju mi je povjerio Sveti Otac – kaže na početku razgovora Marija Kolak.

Koji su zadaci i uloga Vijeća?

Ukratko, ono je osnovano 2014., a zaduženo je za nadzor nad gospodarstvom i ustrojstvom kao i nad upravnim te financijskim pothvatima pojedinih ureda Rimske kurije i ustanova povezanih s djelatnostima Svete Stolice i Vatikana.

Kada se govori o Crkvi i financijama, mnogi odmah skoče „na zadnje noge“?

Ničemu se ne treba čuditi! I Crkva je satkana od ljudi. I oni moraju od nečega živjeti, a novac je nužno sredstvo za to. Nikada ga dosta. A što je za koga dosta, o tome bi se moglo razgovarati danima.

Papa Franjo zagovara „siromašnu Crkvu“?

Papa je rođen u Južnoj Americi koja je puna siromaha. To je najvjerojatnije jedan od razloga zašto želi slijediti put sv. Franje Asiškoga koji je bio zadovoljan onim najnužnijim za život, volio mir i bio jednostavan čovjek. Papa je neumoran u upozoravanju kako ne smijemo zaboraviti na siromahe i tome se divim.

Kako kao profesionalna bankarica gledate na način na koji Crkva upravlja svojim novcem i imovinom?

Do sada nisam imala uvid kako Crkva upravlja svojim novcem i imovinom da bih to mogla stručno ocijeniti. Međutim, kao vjernica često znam zapaziti raznorazne aktivnosti Caritasa i radujem se tome kad vidim koliko pomoći Crkva pruža siromašnima i nemoćnima.

Je li Crkva bogata kao što se često tvrdi?

Najprije bi trebalo definirati što je to bogatstvo. Na ekonomskim fakultetima tim se kompleksnim pitanjem intenzivno bave računovodstveni stručnjaci. Ako samo uzmemo jedan plastičan primjer raznoraznih crkvenih imanja, kao što su katedrale, koje su, mislim da se slažete, ne samo zdanja za molitvu nego i kulturno bogatstvo jednog naroda, kako točno procijeniti iznos vrijednosti takve jedne nekretnine? A na kraju krajeva, ako je veliki plus na jednoj strani, jednako tako veliki je minus zbog troškova održavanja takvih nekretnina. Sve to valja uzeti u obzir.

Na koji način vjernici trebaju financirati Crkvu? Jeste li zadovoljni postojećim modelima?

Različite države imaju različite načine financiranje Crkve. Svaki način ima svojih prednosti, ali i nedostataka. Kakav god model bio, nikad njime neće svi biti zadovoljni. Savršenog modela koji bi odgovarao svima nema.

Kod nas se prigovara financiranju Crkve iz proračuna. Možete li to usporediti s modelom u Njemačkoj?

Nažalost, nisam do sada stigla pratiti tu vrstu rasprave u Hrvatskoj. Njemačka država uvidjela je da njima odgovara onakav model financiranja i to nastavljaju i činiti.

Treba li se i kako Crkva još snažnije angažirati na socijalnim i obrazovnim programima?

Naravno! Treba se još više zauzeti i na socijalnom i na obrazovnom području. Vidimo kako Caritas svakog dana pronalazi nove putove kako bi tolikima pomogao da iziđu iz bijede. A svijet je prepun katoličkih škola, i to u nekršćanskim državama, koje uz obrazovanje šire kršćanski duh i tako nude poštivanje ljudi svih rasa i jezika. Za mene i supruga bilo je neupitno da naša djeca pohađaju katoličke škole u Berlinu.

Vatikan su, prije dolaska pape Franje, potresale financijske afere i on se odlučio obračunati upravo s njima?

Novac je najveća napast čovjeku i ničemu se ne treba čuditi. U svim društvenim institucijama, pa i u Crkvi postavljaju se pitanja transparentnosti i odgovornosti.

Na koji ćete način pridonijeti toj politici pape Franje?

Spomenula sam transparentnost i odgovornost. Učinkovita financijska aktivnost bazira se, uostalom, na transparentnosti i pogotovo u preuzimanju odgovornosti. Institucije kojima se povjeravaju materijalni resursi trebaju učinkovito njima raspolagati i za to snositi odgovornost. To je važna komponenta rada Vijeća ekonomskih pitanja Svete Stolice i Vatikana.

Papa je uz vas imenovao još pet žena u vatikansko Vijeće za ekonomiju?

Papa je time označio kako je dobro unijeti znanje i iskustvo žena u rad jednog takvog vijeća i time obogatiti perspektive u razmatranju ekonomskih i financijskih pitanja.