Iako su teški zagađivači, kamionima se prevozi 77 posto tereta u EU

Pred intermodalnim prijevozom tereta u EU-u još je dug put – vlakovi i teretna plovila trenutačno se ne mogu na ravnopravnoj osnovi natjecati s teretnim vozilima, stoji u izvješću koje je objavio Europski revizorski sud. Udio tereta koji se u EU prevozi cestama iznosi 77 posto i dalje se povećava. Nastojanja da se teret makne s cesta nisu bila djelotvorna kad je riječ o uklanjanju regulatornih i infrastrukturnih prepreka kojima se koči upotreba drugih vrsta prijevoza. Na te probleme, ističe se, treba reagirati ako EU želi ispuniti svoje zelene ambicije.

Kako se navodi, cestovni prijevoz najfleksibilniji je način dostave robe, a često i najbrži i najjeftiniji. To objašnjava zašto se tri četvrtine tereta u EU-u i dalje prevozi cestama. Međutim, kamioni su teški zagađivači. Odmak od cestovnog prijevoza i povećana upotreba drugih vrsta prijevoza, primjerice željeznice ili unutarnjih plovnih putova, može odigrati ključnu ulogu u ozelenjavanju prijevoza tereta. Kako bi se ta promjena postigla, EU je u razdoblju 2014. do 2020. za potporu projektima intermodalnosti dodijelio sredstva u iznosu od 1,1 milijarde eura.

- Dekarbonizacija prijevoza u središtu je cilja EU-a da smanji emisije stakleničkih plinova, kako je navedeno u europskom zelenom planu - izjavila je Annemie Turtelboom, članica Suda koja je predvodila ovu reviziju. Iako je intermodalnost jedno od ključnih sredstava u tim naporima, dodala je, prijevoz tereta u EU-u nije na pravom putu.

Revizori su utvrdili da nije postojala posebna strategija EU-a u pogledu intermodalnog prijevoza tereta. - Umjesto toga, intermodalnost je dio širih strategija za ozelenjavanje prijevoza tereta, u kojima su utvrđene posebne kvantitativne ciljne vrijednosti u pogledu povećane upotrebe željeznice i unutarnjih plovnih putova. Međutim, budući da te ciljne vrijednosti nisu obvezujuće, različite zemlje EU-a utvrdile su vlastite, koje nisu nužno usporedive i usklađene s ciljevima EU-a. Stoga je nemoguće procijeniti jesu li kombinirane nacionalne mjere dovoljne za ispunjavanje cjelokupnih ciljeva EU-a u pogledu odmaka od cestovnog prijevoza. U svakom slučaju, ciljne vrijednosti koje je EU utvrdio za 2030. i 2050., prema kojima bi se željeznički promet trebao udvostručiti, a upotreba unutarnjih plovnih putova povećati za 50 posto, jednostavno nisu realne - navode revizori.

Revizori ujedno smatraju da se nekim pravilima EU-a umanjuje privlačnost intermodalnog prijevoza. - Trenutna inačica Direktive o kombiniranom prijevozu, objavljena 1992., zastarjela je i nije djelotvorna. Primjerice, u skladu s tom direktivom potreban je papirnati dokument s pečatom željezničkih ispostava ili lučkih tijela tijekom cjelokupnog putovanja umjesto određenog digitaliziranog tijeka rada. Nekoliko pokušaja Europske komisije da izmijeni tu direktivu nije dovelo do sporazuma s država članicama. U međuvremenu su neke druge regulatorne odredbe EU-a, posebno one kojima se uređuje cestovni prijevoz, ponekad išle nauštrb cilja poticanja intermodalnosti. Upravljanje kapacitetima i interoperabilnost vjerojatno će u izostanku novih zakonodavnih mjera (primjerice u pogledu planiranja intervala za željeznički prijevoz tereta, pravila o prednosti za putničke vlakove u odnosu na teretne ili poznavanja stranih jezika koje se traži od strojovođa) i dalje ostati problematični - stoji u priopćenju Europskog revizorskog suda.

Revizori su istaknuli i kašnjenja koja su zemlje EU-a zabilježile u jamčenju usklađenosti infrastrukture s tehničkim zahtjevima utvrđenima u zakonima EU-a. Primjerice, upotreba duljih vlakova čija duljina doseže europski standard od 740 metara bilo bi jedno od najisplativijih poboljšanja kad je riječ o konkuriranju cestovnom prijevozu. Takvi se vlakovi, međutim, trenutačno teoretski mogu upotrebljavati samo na polovici koridora osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T). Nedostatak informacija o kapacitetima intermodalnih terminala i mreža također sprječava otpremnike i pružatelje logističkih usluga da pruže dobra rješenja intermodalnog prijevoza svojim klijentima. Predložena izmjena Uredbe o TEN-T-u mogla bi poboljšati situaciju, no mreža EU-a za prijevoz tereta u svojem sadašnjem obliku jednostavno još uvijek nije prikladna za intermodalnost, zaključuju revizori.

VIDEO Vlasnici na ovo moraju računati: Električni automobili zimi mogu 'izgubiti' do trećine dosega

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!