sporazum na snazi od 1. srpnja

Zagađivači u Australiji prisiljeni smanjiti emisije štetnih plinova. To će smanjiti broj radnih mjesta

FILE PHOTO: Birds and a plane are seen flying above emission from the chimneys of a chemical plant located near Port Botany in Sydney
DAVID GRAY/REUTERS
27.03.2023.
u 14:29

Nakon višetjednih pregovora, vlada lijevog centra sklopila je sporazum sa Zelenima. "Australija će konačno, nakon deset godina poricanja i nedjelovanja, preuzeti svoje obveze", rekao je premijer Anthony Albanese. Do 2030. Australija bi trebala smanjiti emisije štetnih plinova za 43 posto te će u atmosferi biti oko 200 milijuna tona CO2 manje. Dokument dviju stranaka bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja, nakon što ga usvoji parlament.

Nakon "deset godina poricanja" australska vlada je u ponedjeljak zaključila konačni sporazum koji će najveće zagađivače u zemlji prisiliti da smanje emisije štetnih plinova. Prema odredbama sporazuma, 215 najvećih zagađivača u Australiji, uključujući rudnike ugljena i plinske centrale, će do 2030. svake godine morati smanjiti emisiju štetnih plinova za pet posto. Fosilna goriva i rudarenje su kralježnica australskog gospodarstva, no pokušaji da se smanje emisije ugljičnog dioksida su bile stavljene po strani zbog političkih svađa i razmirica.

Nakon višetjednih pregovora, vlada lijevog centra sklopila je sporazum sa Zelenima. "Australija će konačno, nakon deset godina poricanja i nedjelovanja, preuzeti svoje obveze", rekao je premijer Anthony Albanese. Do 2030. Australija bi trebala smanjiti emisije štetnih plinova za 43 posto te će u atmosferi biti oko 200 milijuna tona CO2 manje. Dokument dviju stranaka bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja, nakon što ga usvoji parlament.

I dok aktivisti za zaštitu okoliša izražavaju nezadovoljstvo dogovorenim, smatrajući da su nove mjere nedostatne, rudarska industrija upozorava da će nova politika rezultirati velikim padom broja radnih mjesta. Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika ugljena i, posljedično, kasni u borbi protiv klimatskih promjena. No, niz prirodnih katastrofa, uključujući velike poplave 2022. na istočnoj obali Australije te razorne požare tijekom "crnog ljeta" 2019/20, u kojima je izgorilo više od 8 milijuna hektara vegetacije, uvjerili su političare da fenomen klimatskih promjena moraju shvatiti ozbiljno.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!

VIDEO: Beroš o smrti pacijenata u čekaonici KB Sveti Duh: 'I ja želim znati što se dogodilo, uputit ćemo inspekciju'

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije