Dragovan: Meni se čini da je revizija privatizacije CO-a bila politički motivirana

Nezadovoljan tumačenjem Državne revizije da je o privatizaciji Croatia osiguranja umjesto Vlade trebao odlučivati Sabor, bivši ministar financija Slavko Linić danas je u Saboru zatražio da Sabor da vjerodostojno tumačenje članka 9. Zakona o pretvorbi kapitala osiguravajućih društava u kojem stoji takva odredba. Linić, naime, smatra, da se taj zakon odnosi isključivo na postupak pretvorbe, ne i na privatizaciju društava u državnom vlasništvu.

– Ovako dano mišljenje državnog revizora, koji sebi daje pravo tumačiti hrvatske zakone, razlog je da se mi danas opet ne bavimo temeljnim problemima u Hrvatskoj, nego nadmudrivanjem i političkim podmetanjem. Zato je moj prijedlog da se hitno zatraži mišljenje Sabora o zakonu. Pa da onda ni Vlada koja osporava mišljenje revizora, ni revizor, ni mi politički ne pravimo cirkus u javnosti. Za tumačenje tog zakona nadležan je jedino Sabor. Uputimo to u proceduru i zaustavimo te priče jer nam nisu potrebni cirkusi u hrvatskoj javnosti zbog toga što je neki revizor sebi dozvolio tumačiti Zakon o pretvorbi kao lex specialis za Croatia osiguranje – poručio je Linić, a podržala ga je i DC-ova Vesna Škare Ožbolt. Ona vjeruje da je revizija "ozbiljno pogriješila".

– Pogriješila je jer ovo se ne odnosi na pretvorbu CO-a, nego na privatizaciju CO-a, a to su dva dijametralno suprotna pojma. Pretvorba CO-a završena je 1992. godine, barem koliko ja znam, a privatizacija je bila tek 2013. – pojasnila je Škare Ožbolt.

Laburist Dragutin Lesar se pak ne slaže s kolegama iz saborskih klupa te ih poziva da pročitaju Ustav koji jasno propisuje status Državne revizije i glavnog državnog revizora.

– Državna revizija ovlaštena je kontrolirati i tumačiti stotinjak zakona, ne samo jedan, a je li ispravno protumačila, Sabor je mogao već raščistiti temeljem prijedloga Vlade za tumačenje zakona – rekao je Lesar te dodao kako je "nedopustivo i neprihvatljivo da itko u Saboru govori da si je neki državni revizor uzeo za pravo tumačiti zakone". Zanima ga hoće li Sabor prihvatiti izvješće državne revizije.

– Ako da, prihvaćamo i konstataciju da se zakon nije poštivao jer tako tu piše. Ako se izvještaj neće prihvatiti, ili će to biti najava smjene u državnoj reviziji, ili će se primijeniti trik da se izvješće prima k znanju, kao to što obično biva kada dolazi do spora – naglašava Lesar.

SDP-ova Dragica Zgrebec u nekoliko navrata poziva glavnog državnog revizora da obrazloži to mišljenje revizije i kaže je li to zaista protuzakoniti postupak ili je to samo revizija prihoda kroz račun financiranja, a u pozivu joj se pridružuje i stranački kolega Igor Dragovan koji ponavlja da privatizacija Croatia osiguranja nije bila predmet revizije.

– Ali činjenica je da ova revizija izvršenja državnog proračuna je u javnosti postala interesantna samo zbog jedne rečenice u kojoj Državna revizija ili revizor napisao da to nije provedeno u skladu sa zakonom i došlo je uvjetno mišljenje. Osobno mislim da je to bilo politički motivirano na određeni način – kaže Dragovan te ponavlja da je to bio primjer prave privatizacije s odličnim rezultatom. Zgrebec dodaje da svatko može imati svoje mišljenje o tome je li to bilo politički motivirano.

– Mi možemo misliti da je to politički motivirana rečenica koja je tako ušla u izvješće, netko drugi će reći da tako nije. Mislim da to u ovom trenutku čak nije niti bitno. Ja bih se suglasila sa onim što su rekli i kolega Linić i kolegica Vesna Škare-Ožbolt, da bismo mi trebali dati zahtjev, mi zastupnici koji smo ovlašteni da to radimo, za vjerodostojno tumačenje određenog članka Zakona o upravljanju i privatizaciji državnom imovinom i onda ćemo imati čistu sliku – predlaže Zgrebec te dodaje kako će o tome ima li zakonitosti, nezakonitosti ili nema, na kraju odlučiti oni koji trebaju jer izvješća idu Državnom odvjetništvu.

Ovi pozivi SDP-ovaca da glavni državni revizor izađe pred zastupnike i objasni nalaz revizije, potaknuli su HDZ-ova Ivana Šukera da zatraži stanku.

– Glavni državni revizor rekao je što ima reći i očigledno je da čovjek jednostavno nema namjeru reći išta drugo. Ovo je bila na određeni način politička prijetnja. Vlada se ne slaže se s navedenim mišljenjem revizije. Dakle jasno i glasno – kaže Šuker koji bi radije pričao o tri brojke koje su mu u izvješću revizije "totalno nelogične".

– Jedna je da Croatia osiguranje ima 316.348 dionica i da one vrijede 442.8 milijuna kuna. Istovremeno je skupština, gdje Vlada ima većinu, donijela odluku o smanjenju vrijednosti nekretnina za 517 milijuna kuna. Dakle, gotovo 100 milijuna više nego što je vrijednost poduzeća. Znači poduzeće je totalno podcijenjeno. I sad mi recite koja logika je da idete prodavati takvo poduzeće. Ono što je nejasno je i dokapitalizacija. Dakle izvršite dokapitalizaciju po vrijednosti dionice od 7.140 kuna, onda si u knjizi dionica upišete tih 122 tisuće dionica po vrijednosti od 1.400 kuna, a onaj ostatak od 6 tisuća i toliko kuna ili 600 i još nešto milijuna kuna i proknjižite u bilancu kao rezervu i prihod od dionica. I vi kao većinski vlasnik tim novcem možete raspolagati kako god hoćete – čudi se Šuker koji podsjeća da je bilo nalaza revizije koji nikako nisu odgovarali HDZ-u, ali im nije palo na pamet prozivati državnu reviziju.

Igor Dragovan odgovara kako vjeruje da kao saborski zastupnik ima pravo u Saboru postavljati određena pitanja.

– Nadam se da se ova rasprava o CO-u otvorila s ciljem utvrđivanja svih činjenica i očekujem da tako kaže i državna revizija ili njezin glavni državni revizor. On ima pravo reći ili ne reći, a ja imam pravo tražiti da on to kaže u Hrvatskom saboru. Ako neće reći, neću mu ja zavrtati ruku – objašnjava Dragovan te dodaje kako to nije nikakav politički pritisak, već "samo jedan teatar i pokušaj izokretanja činjenica". Javnost će, dodaje, procijeniti kako su se radile i privatizacije i revizije tih istih privatizacija od 1990. do današnjeg dana.

– To će utvrđivati hrvatski narod na sljedećim izborima. Prema tome, privatizacija i privatizacija je bilo, milijarde i milijarde su nestale, za to SDP sigurno nije odgovoran – jasan je Dragovan.

HNS-ov Srđan Gjurković dodaje da je upravo Sabor mjesto gdje se trebaju tražiti odgovori.

– I to je prednost ove koalicije: što ne stavlja ništa pod tepih, nego želi staviti na stol, o tome raspraviti i otvoreno razriješiti. Privatizacija Croatia osiguranja nije imala do ovog mišljenja Državne revizije nikakvih negativnih konotacija, a održan je međunarodni javni natječaj. Cilj je bio dvostruk: i punjenje proračuna i jačanje i kapitaliziranje Croatia osiguranja. Dakle, dobro je da se pozove glavni državni revizor da ovdje iznese zaključno nakon ovih rasprava zbog javnosti, ali i politički, radi nas, jer mi ne želimo da se stvari stavljaju  ispod stola, da bi sutra netko mogao komentirati kako smo željeli nešto prikriti, kako nismo otvarali neke teme  – zaključio je Gjurković.

Glavni državni revizor Ivan Klešić rekao je kako mišljenje revizije o privatizaciji CO-a te postupci prodaje dionica te tvrtke nisu utjecali na uvjetno mišljenje o izvješću o izvršenju proračuna.

– Revizija je odrađena u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. U okviru provjere računa financiranja provjereni su i primici od prodaje dionica CO-a, a budući da se radilo o iznosu od 905 milijuna kuna, što je jedan od značajnih prihoda u proračunu. Naravno da smo morali revidirati i to. Zašto baš sada? Jer je to prihod nastao u travnju 2014. godine. To je jedini razlog, ali to nije bio politički motivirani razlog. Tako će uvijek biti – ustvrdio je Klešić te dodao kako se mišljenje revizije temelji na dokumentaciji Ministarstva financija, a Zakon o pretvorbi kapitala osiguravajućih društava iz 1992. godine na koji su se pozvali bio je na snazi u vrijeme prodaje dionica.

– Nijedan drugi zakon nije ga stavio izvan snage, a u članku 9. stoji da odluku o privatizaciji donosi Sabor na prijedlog Vlade. Zakon o pretvorbi posebni je zakon kojim je izričito propisano tko donosi odluku o privatizaciji društva, tako da Vlada nije bila ovlaštena donijeti odluku o privatizaciji. Državni ured za reviziju nije nadležan utvrđivati je li nešto zakonito ili nije, mi utvrđujemo jesu li poslovne
promjene provedene u skladu s propisima – zaključio je Klešić.