Igor Rudan: Je li koronavirus značajno opasnija bolest od gripe?

Jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika Igor Rudan i danas se na facebooku pozabavio pitanjem smrtnosti koronavirusa.  Njegovu objavu prenosimo u cijelosti: 

Pitanje o tome može li se COVID-19 uspoređivati sa sezonskom gripom stalno se iznova nameće, jer mnogi gledaju u razne brojke koje se nude bez dubljeg razumijevanja njihove pozadine, pa uspoređuju neusporedivo. Pokušat ću ovdje objasniti zašto COVID-19 možda jest, a zašto možda i nije opasniji od gripe, jer za to ipak treba razumjeti više o epidemiologiji povrh samih brojki koje nam internet dnevno nudi. Vidjet ćete da se na to pitanje trenutno ne može odgovoriti, kao i da odgovor može istovremeno biti i "jest" i "nije".

Najprije, javnost općenito potcjenjuje koliko je gripa, zapravo, opasna i teška bolest, posebno za najosjetljivije, stare i već bolesne. U svijetu gripa godišnje izazove između 250.000 i 650.000 smrti, ovisno o soju virusa koji cirkulira. Razni sojevi mogu izazvati blaže ili teže simptome, a virus iz godine u godinu mutira. Međutim, na gripu se nastojimo pripremiti tako da te najugroženije procijepimo prije sezone gripe. Zbog toga broj umrlih od gripe smanjujemo preventivnom zdravstvenom intervencijom, tj. cijepljenjem, a to kod širenja COVID-19 ne možemo učiniti. To je prvi razlog zašto bi gripa dovela do znatno manjeg broja umrlih kada bi te dvije bolesti bile jednako opasne. Ali razlog pritom ne bi bio što je gripa manje opasna, već što smo se zaštitili cijepljenjem. Uz to, zbog procjepljenosti gripi se teže širiti, jer ima manje opcija za skakanje na zdrave i neimune, čime joj se i usporava širenje.

Drugi problem u odgovoru na ovo pitanje jest što je broj izravno umrlih od gripe, zapravo, nekoliko puta manji od broja posredno umrlih od gripe. U statistikama o uzrocima smrti, gripa se često ne navodi kao izravan uzrok ako je dovela do pogoršanja nekih već dugotrajno prisutnih kroničnih, podliježećih bolesti. Tada se te kronične bolesti navode kao primarni uzrok smrti, a ne gripa. Zbog toga je stvarna uloga gripe u ukupnoj godišnjoj smrtnosti stanovništva zapravo značajno potcijenjena u zdravstvenim statistikama, pa brojke koje ljudi ovih dana uvrštavaju u svoje jednadžbe kao "smrtnost od gripe" nisu točne. One bi, vjerojatno, bile nekoliko puta veća kada bi se krajem svake godine provela ponovna klasifikacija uzroka smrti s obzirom na povećanje umiranja od kroničnih bolesti tijekom epidemije gripe. Ako ne znamo jesu li statistike za smrtnost gripe provele takvu korekciju ili nisu - a vjerojatnije je da nisu - onda se te stope za gripu ne smiju koristiti u izračunima, već ih treba pomnožiti s 4 ili 5.

Treći problem je taj, što o ukupnom broju stvarno zaraženih od gripe u zajednici imamo znatno bolju ideju nego o ukupnom broj zaraženih za koronavirus. To je stoga što je gripa bolest koja se u svijetu tipično zbrinjava u okviru primarne zdravstvene zaštite, nakon čega se oboljeli upućuju na kućnu njegu, a samo najteži slučajevi završe u bolnici. Zbog obveze prijave središnjem registru, kao i zbog bolovanja koja se otvaraju, ukupni broj zaraženih od gripe u populaciji, tj. nazivnik za stope umiranja, znatno nam je bolje poznat za gripu nego za koronavirus. Za razliku od gripe, COVID-19 se do sada dijagnosticirao i liječio isključivo u bolnicama kod najtežih slučajeva, a u njegove procjene stopa umiranja uključeni su oboljeli od bolničkih epidemija, koje su se širile među starim, bolesnim i imunokompromitiranim ljudima.

Iz svega ovoga treba zaključiti da su stope umiranja od gripe, kao vrlo opasne virusne bolesti, matematički umanjene u odnosu na trenutne izvještaje o stopama umiranja od koronavirusa zbog spomenuta tri razloga. Prvi je, što najugroženije od gripe procijepimo prije dolaska gripe. Drugi je razlog neusporedivosti stopa umiranja gripe i COVID-a što zdravstvene statistike većinu umrlih zbog gripe ne bilježe kao umrle od gripe, već zbog pogoršanja svojih već odranije postojećih, podliježećih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, zloćudnih tumora i drugih. Treći je, što je nazivnik kojeg koristimo za računanje stopa umiranja od gripe znatno bliži ukupnom broju stvarno zaraženih od gripe među stanovništvom, dok nazivnik kod koronavirusa još uvijek ne znamo s dovoljnom sigurnošću.

Također, epidemiolozi temeljem iskustava s ostalim respiratornim virusima znaju kako se svi događaji u bolnicama, među najugroženijima, nikako ne smiju preslikavati i na očekivanja o događajima u zajednici, među zdravima. Međutim, šira javnost kojoj to nije struka ne može imati dobar osjećaj za tu veliku razliku. Zato sve stope umiranja od gripe u odnosu na broj zaraženih trenutno nisu usporedive sa svim stopama umiranja od koronavirusa kojima se trenutno barata.

Dok šira javnost, s jedne strane, potcjenjuje opasnost od gripe, istodobno je lako precijeniti opasnost od novog koronavirusa zbog intenzivne medijske usredotočenosti na njega. Kada bi se dolazak gripe u Hrvatsku svake godine pratio na ovakav način, da se izvješćuje o svakom zaraženom i njihovu testiranju na gripu, gotovo svaki dan bi barem neka osoba u Hrvatskoj izravno umrla od gripe tijekom zimskih mjeseci, a još tri ili četiri posredno. Tada bi javnost shvatila koliko je gripa zapravo opasna bolest i kako se protiv nje razumno cijepiti.

Stoga mi se i dalje ne čini mogućim, barem u ovoj fazi pandemije, decidirano tvrditi koja je od ove dvije bolesti inherentno opasnija za ljude, niti koja će izazvati više smrti ove godine. Gripa će, barem naizgled, uzrokovati manje smrti jer su najugroženiji procijepljeni, a mnogi smrtni slučajevi koje gripa izaziva ne pripisuju joj se u zdravstvenim statistikama. COVID-19 će, pak, uzrokovati manje smrti no što bi mogao zbog mjera epidemiološkog nadzora, sprečavanja širenja i karantena, a također bi mogao imati svojstva sezonstva i jednostavno nestati s kasnim proljećem. Dakle, radi se o vrlo dinamičnoj situaciji, gdje neke stvari idu na ruku gripi, druge COVID-19.

Zato nije jasno ni pitanje "što čini jednu od ove dvije bolesti smrtonosnijom"? Odnosi li se ono na inherentni potencijal ubijanja ljudi kada ne bismo primijenili bilo kakve intervencije koje planiramo primijeniti (tj., cjepiva za gripu, a mjere izolacije za COVID-19)? Broje li se pritom i posredne smrti u prethodno bolesnih, ili samo one izravne? Odnosi li se usporedba na ukupan broj smrti koji će biti pripisani svakoj od njih tijekom godine dana, bez obzira na bilo što drugo? Jer, to su tri sasvim različita pitanja. Na neka od njih odgovor može biti "gripa", na druga "COVID-19".

Središnje pitanje na koje epidemiolozi žele znati odgovor je nazivnik, tj. ukupan broj zaraženih od COVID-19, i tek tada ćemo moći podijeliti broj umrlih s nazivnikom. Iskustvo nas uči da su ove bolničke epidemije, koje su dominirale ranom fazom širenja, potpuno neusporedive u stopi umiranja s epidemijama u zajednici, tj. među zdravim stanovništvom. Točno to se u Kini i pokazalo, zatim i u Južnoj Koreji, a vremenom bi moglo i u Italiji. Međutim, ako je ovaj virus doista vrlo bitno različit od većine drugih, a mogao bi biti jer ga još uvijek ne poznajemo dovoljno, onda je štošta i moguće. No, za takav zaključak trebat ćemo ipak još čvrstih dokaza. Na temelju sadašnjih podataka, nisam još uvijek siguran da je na ovo pitanje moguće jednoznačno odgovoriti. Zato nastavljamo pratiti podatke i zadržavamo razuman oprez prema COVID-19.

- Tema: Koronavirus