Aktualno stanje pčelarstva u Hrvatskoj vrlo je komplicirano. Uz probleme uzrokovane klimatskim promjenama, sve su češći i poremećaji na tržištu meda, gdje su cijene meda pale zbog uvoza nečega što domaći pčelari ne nazivaju medom nego imitacijom meda. Na različitim sajmovima mnogi pčelari osvajaju zlato, a nude im cijene kao da u bačvama imaju blato. Tvrde da oni svoj proizvod u današnjim uvjetima ne mogu proizvesti po tim cijenama, pa su došli u poziciju da im, umjesto na policama trgovina, med stoji u bačvama.
Sve su veći problemi oko pašnih potencijala. Uslijed sve većeg širenja poljoprivredne proizvodnje zbog potpora na razini Europske unije, pčelarima ostaju sve manje površine za bavljenje pčelarstvom. Radi se, naime, o košnji svih mogućih biljaka, nasipa, livada, pa čak i nekih invazivnih vrsta koje im daju pašni potencijal, a koji se sada uništava. Stoga su prisiljeni boriti se za očuvanje mjesta za postavljanje košnica. Ni rušenje šuma lipe i kestena, koje šumarskom sektoru ne daju neku preveliku dobit pa ih mijenjaju nasadima hrasta i bukve, ne ide im na ruku. – Brojni su problemi s kojima se danas borimo. Naš je cilj ne dozvoliti da se pčelarstvo počne kretati u rikverc. Trenutačno smo ga zaustavili – kaže Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
U službenu evidenciju Ministarstva poljoprivrede upisano je 9300 pčelara. Uz njih, procjenjuje se da ima još oko tisuću neevidentiranih, što zajedno daje brojku od više od 10 tisuća pčelara u Hrvatskoj. Ukupno raspolažu s 450 tisuća pčelinjih zajednica u kojima su ove godine proizveli 10 tisuća tona meda. To je znatno više u odnosu na razdoblje od prije desetak godina, kada smo imali oko 6000 pčelara i 350 tisuća pčelinjih zajednica. Zahvaljujući dijelom i potporama iz programa ruralnog razvoja, pčelarstvo se diglo, ali u posljednje tri godine uslijed poremećaja na tržištu zbog patvorina i nelojalne konkurencije broj pčelara i košnica stagnira.
– Dosad smo imali dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, ali još se nismo uspjeli izboriti za dobivanje potpora po košnici. Ja kao šef saveza moram slušati opravdane zahtjeve pčelara koji traže pravičnu naknadu za svoju košnicu. Jer, ako stočari i peradari primaju potpore po jednome grlu ili kljunu, zašto bi pčele iz toga bile izuzete, osobito ako se uzme u obzir njihova uloga u oprašivanju – ističe Kocet.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da je pčelarstvo kao vrlo važna grana u poljoprivredi u proteklom razdoblju možda bilo zanemareno i da će ga sada s novom postavom nastojati podignuti na višu razinu. Ističu kako uvažavaju opravdane zahtjeve pčelara za promjenom sustava potpora i kako namjeravaju uvesti potpore po košnici. Pčelari su i dosad dobivali potpore, ali ako se izuzme interventna mjera od tri eura po košnici prije nekoliko godina, to su bile potpore za lijekove i kupnju opreme. Najavili su da će saslušati prijedloge pčelara. – Želimo da sektor pčelarstva ima stalnu potporu i ne vidimo razloga zašto se ona ne bi davala po košnici, da pčelari znaju na što mogu računati. Imamo modele kako se radi kontrola kod ovaca i drugih životinja, isto tako mogle bi se markirati i košnice, ali prije toga moramo utvrditi tko će provjeravati košnice, kontrolirati ih i u kojem razdoblju – rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Marinko Beljo.
>>> VIDEO U Oroslavju pripremljena najveća peka na svijetu
