Promjenama u zdravstvenom odgoju, odnosno prebacivanjem pojedinih tema (homoseksualnost i transrodnost, op. a.) iz osnovne u srednju škole, nisu zadovoljni kritičari programa, ali ni oni koji su ga do sada jasno podržavali. Stoga, ako je suditi po prvim reakcijama zainteresiranih strana, ministra obrazovanja Željka Jovanovića i njegove suradnike čekat će opet burna rasprava o tome kakav zdravstveni program treba učenicima, a vjerojatno i pokušaji njegova ponovnog izbacivanja iz učionica.
Bez iskustva
– Autori koji su izradili program zdravstvenog odgoja nemaju iskustva s odgojnim komponentama. Svi programi koje su oni radili do sada bili su tehnicistički, nisu uključivali odgojnu komponentu, odnosno ključne vrijednosti u formiranju mladog čovjeka. Prema tome ne možemo od njih očekivati dobar program koliko god ga prepravljali – komentirao je Ladislav Ilčić, dopredsjednik udruge Glas roditelja za djecu (Grozd).
On tvrdi da je loša ideja da se objedine različita stajališta i napravi zajednički program koji će biti prihvatljiv svima.
– To je pogrešno, to bi i njima trebalo biti jasno jer se to ne uspijeva realizirati već desetak godina. Predlažem da se naprave dva različita programa pa da roditelji izaberu što će njihovo dijete raditi. To je jedino moguće i logično rješenje – tvrdi Ilčić.
Podsjeća da je Ustavni sud jasno rekao zašto je program povučen iz škola. – Tražit ćemo da se uvjeti Ustavnog suda, odnosno pravo roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim svjetonazorom, poštuju. Inzistirat ćemo na tome svim sredstvima, a ponovna tužba Ustavnom sudu je otvorena – jasan je Ilčić.
Učinjene izmjene u programu četvrtog modula zdravstvenog odgoja o spolnosti ne odobrava ni predsjednica Foruma za slobodu odgoja Vesna Mihoković.
Promjene loše
– Promjene su navučene i rezultat su određenog političkog kompromisa u koji se nije trebalo ići jer u višim razredima osnovne škole o seksu i određenim takozvanim kontroverznim temama iz područja spolnosti djeca moraju moći raspraviti i razjasniti s kompetentnim osobama te slobodno o njima razgovarati na temelju znanstvenih činjenica, a ne časopisa i svjetonazora. Pitanje zrelosti tinejdžera za takve teme u osmom ili prvom, drugom razredu srednje škole je umjetno postavljanje granica i nepoštovanje individualnosti – kategorična je Mihoković, naglašavajući da stajališta Grozda više nisu relevantna.
Za ravnateljicu OŠ Matije Gupca Ljiljanu Klinger izrazito je važno tko će djeci držati predavanja, odnosno pitanje edukacije razrednika i nastavnika.
>>Spolni odgoj kao izborni predmet predlažu oni tolerantniji